DOBOJ: Pravne posljedice za stečajnog dužnika i privremnog upravnika

Zec je poslije javne rasprave o Nacrt zakona o stečaju rekao novinarima u Doboju da se predstečajni postupak uvodi kao finansijsko-operativno prestrukturiranje koje ne postoji u važećem zakonu, te je kao rješenje preuzeto iz Zakona o stečaju u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, institut predstečajnog postupka odvojen je od stečajanog i predstavlja šansu da privredno društvo nastavi rad.

"U predstečajnom postupku povjerilac će pristati na umanjenje određenih potraživanja prema dužniku koji će u određenom periodu izići iz krize sa tendencijom da ostane u privrednom životu i zadrži sve radnike", pojasnio je Zec.

On navodi da ovaj postupak pred nadležnim sudom vodi stečajni sudija koji imenuje povjerenika. Postupak treba da bude okončan u roku od 150 dana uz mogućnost produženja za 90 dana.

Ovo zakonsko rješenje daje nadležnost Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge /APIF/ da sačini listu dužnika koji kasne sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana, te da preduzme druge radnje u predstečajnom i stečajnom postupku, kao što je pravo izdavanja prekršajnog naloga.

Zec je napomenuo da do danas, prema važećem zakonu koji je u primjeni od 2003, nije bilo nijedne prekršajne sankcije protiv direktora zbog neblagovremenog pokretanja stečajnog postupka, iako su uslovi bili ispunjeni.

Predviđena novčana kazna je 10.000 KM za stečajnog dužnika, ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Kazna od 1.000 KM do 10.000 KM odnosni se na privremenog stečajnog upravnika ako ne obezbijedi imovinu stečajnog dužnika.

Predsjednik Okružnog privrednog suda Doboj Jovanka Jovanović smatra da je najveći nedostatak postojećeg zakona dužina trajanja stečajnog postupka.

Stečajni upravnici i sudije u postupcima susretali su se u praksi sa problemom kasnog pokretanja ili podnošenja prijedloga stečajnog postupka, a do tada je imovina dužnika već otuđena i napuštena.

Kao posljedica toga, događalo se da se moraju sprovesti postupci utvrđivanja da li takva imovina pripada stečajnom dužniku i da se kao takva popiše kao stečajna masa.

Bilo je slučajeva i da su druga zainteresovana lica pokretala postupke protiv stečajnog dužnika radi dokazivanja svojih prava na imovinu.

"Unovčenje imovine stečajnog dužnika oglašavalo i po desetak puta što je umanjivalo njenu krajnju vrijednost", rekla je Jovanovićevai i dodala da su na području u nadležnosti Okružnog privrednog suda Doboj otvorena 32 stečajna postupka.