DOBOJ: Obren Petrović se ne sjeća detalja uoči sukoba

Slobodan Cvijetić, branilac optuženog Andrije Bjeloševića, unakrsno je ispitivao Petrovića o opštem kontekstu događaja koji su prethodili 3. maju 1992. godine, kada je spriječena okupacija Doboja od paravojnih formacija i Teritorijalne odbrane.

Petrović, koji je u to vrijeme bio načelnik Stanice javne bezbjednosti /SJB/ Doboj, izjavio je da je bilo incidenata i pucanja za koje ne zna kako su se završili.

On je rekao da ne zna ko je u novembru 1991. godine pucao na vojna lica u naselju Šešlija, ko je pokušao da ubije komandanta Okružnog štaba JNA Doboj Esada Halilbašića, te potvrdio da je SJB samo imala inspektore za opšti kriminalitet.

Petrović je dodao da se SDA i HDZ nisu odazvali pozivu na mobilizaciju u JNA, te da je major Stanković, ispred Generalštaba JNA, do kraja maja bio zadužen za revers naoružanja, što je bila uobičajena procedura.

Petrović se prisjetio da je primio depešu pod oznakom "veoma hitno", koju je uputio tadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH Alija Delimustafić u kojoj je izdata precizna naredba o otvorenom i direktnom napadu na pripadnike JNA.

"U Doboju su tada bile mješovite patrole i ne znam šta su oni tada zamišljali. Trebali smo blokirati kasarnu, a mi to nismo uradili jer smo imali dobru saradnju sa komandantom Ćazimom Hadžićem", dodao je Petrović.

Petrović je naveo da je 3. maja izvedena vojna akcija koju je predvodio major Stanković, te da on i optuženi Andrija Bjelošević, kao načelnik Centra službi bezbjednosti, nisu imali nikakvu ulogu u komandnom dijelu.

"Stanković se sam proglasio komandantom Doboja, a tokom akcije u noći između 2. i 3. maja nije bilo žrtava. Neki dijelovi grada nisu bili pod kontrolom, a prva žrtva sukoba JNA sa paravojnim formacijama koje su odbile Stankovićev poziv da predaju naoružanje, bio je Zdravko Mišić", rekao je svjedok.

Petrović je potvrdio da je u Grapskoj postojala Stanica rezervne policije, ali da se ne sjeća da je tu bilo postavljeno mitraljesko gnijezdo, niti da je on bio zaustavljen na regionalnom putu Doboj-Modriča, koji je preko Grapske bio jedina veza 20 srpskih sela sa opštinom Doboj.

Svjedok je rekao da mu nije poznata ni odluka o formiranju Hrvatsko-bosanske Posavine, zarobljavanje potpukovnika JNA Ožegovića, a nije se mogao sjetiti ni zarobljavanja osam pripadnika muslimanskih snaga koji su iz Bukovačke Čivčije naoružani prešli u Grapsku.

Raspadom Centra službi bezbjednosti 10. maja 1992. godine, Petrović kaže da nisu sve ingerencije prešle u njegovu nadležnost, da je imao uobičajene radne zadatke koji su se odnosili na Doboj, o čemu je obavještavao Krizni štab.

Petrović je dodao i da je "moguće da je bio član Opštinskog odbora i Političkog savjeta SDS-a".

Petroviću je predočen spisak lica koje je trebalo pritvoriti u Okružni zatvor u Doboju, a riječ je o zvaničnom dokumentu iz Haškog tribunala. On je negirao da je njegovim potpisom pritvoreno 200 ljudi.

"To što je moj potpis tu, ne znači da sam ja odlučivao da ti ljudi idu u zatvor. Taj spisak predstavlja dokument u kojem se vidi ko je od tih lica u kojem zatvoru i kada je tamo prebačen, tako da odluka o njihovom zatvaranju nije bila moja", objasnio je svjedok.

On je dodao da su protiv određenih lica sa spiska podignute i krivične prijave, ali da to, takođe, nije bila njegova odluka.

"U junu 1992. godine formirana je Komisija za trijažu. Ta komisija je nama dala naređenje koga ćemo pustiti, a protiv koga pišemo krivičnu prijavu. Prijavu je pisala krim-policija, a ja kao načelnik to sam potpisivao, što je proceduralna stvar", zaključio je Petrović.

Unakrsno ispitivanje Obrena Petrovića, na zahtjev advokata Cvijetića, biće nastavljeno 23. maja. Sudsko vijeće je udovoljilo Cvijetićevom zahtjevu nakon njegovog obrazloženja da su preostale tri relevantne teme o kojima želi ispitati svjedoka, te zbog njegovog zdravstvenog stanja, zbog čega je današnje ročište u jednom dijelu bilo prekinuto.

Cvijetić je nakon ročišta rekao novinarima da je Petrovićevo svjedočenje tokom ispitivanja tužioca išlo samo u jednom smjeru, a to je da su svi, posebno Srbi krivi, samo on ne.

"Cilj mog ispitivanja išao je da ga vratim na pravi smjer i mislim da sam danas u dobroj mjeri u tome uspio. Ali, tek na kraju, narednog utorka, mi ćemo prezentovati odlučujuće dokumente. Mislim da ćemo na kraju moći svesti utiske i dati konačnu ocjenu o njegovom svjedočenju", dodao je Cvijetić.

Cvijetić smatra da to što se Petrović "ne sjeća" brojnih događaja predstavlja cijenu imuniteta koji je dobio.

"Htio on to ili ne, mislim da ćemo od Obrena Petrovića dobiti ono što nam treba i da će nam on, na kraju, biti korektan svjedok", rekao je Cvijetić.

Milan Ninković, Borislav Paravac, Andrija Bjelošević i Milan Savić optuženi su da su od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu usmjerenom protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva.