DOBOJ: Gradska uprava ignoriše probleme Jevreja

Atijas je rekao Srni da Jevreji u Doboju nisu u finansijskoj mogućnosti da u punom kapacitetu ostvaraju svoja vjerska prava, a da su vrata Gradske uprave zatvorena za razgovor o vraćanju imovine u vlasništvo jevrejskoj zajednici ili da se taj problem reguliše na obostrano prihvatljiv način. 

"Tretirani smo kao nacionalna manjina za koja su u gradskom budžetu predviđena mizerna sredstva i koja se najčešće ne isplaćuju. Ne želimo prosjačiti i tražiti pomoć već samo ono što je naše kako bismo ispunjavali svoje vjerske obaveze, promovisali jevrejsku kulturu i obilježavali praznike kao što to rade sve vjerske zajednice u Doboju", rekao je Atijas. 

On je naveo da Gradska uprava konstantno ignoriše zahtjeve Jevrejska opštine da se održi sastanak na kojem bi se pokušalo naći obostrano prihvatljivo riješenje i da se obezbijedi opstanak preostalih Jevreja na ovom području, kako ne bi došlo do njihovog iseljavanja ili asimilacije. 

"Boli nas da gledamo kako se imovina za koju znamo da pripada Jevrejima i za koju nam se za pomoć u zaštiti obraćaju zakoniti nasljednici, nesmetano preprodaje ili izdaje, a da mi moramo moljakati za sredstva kako bi se pokrili osnovni komunalni troškovi za rad Jevrejske opštine i sinagoge", rekao je Atijas. 

On kaže da su nadležne institucije uskratile Jevrejskoj opštini informacije o imovini na području grada koja je u vlasništvu Jevreja, iako se u Muzeju holokausta "Jad Vašem" u Izraelu navodi da je u Doboju stradalo 120 porodica. 

Atijas je podsjetio da je jevrejska zajednica od 1871. godine u Doboju bila vrlo aktivna u privrednom, političkom i društvenom životu sve do Drugog svjetskog rata, kada je većina odvedena u koncentracione logore, a njihova imovina oduzeta. 

"Znamo, ali želimo i dodatno utvrditi koja komunalna ili privatna imovina i dalje pripada jevrejskoj zajednici", rekao je Atijas i ukazao da je brojna privatna imovina čiju su vlasnici Jevreji ili oduzeta ili nacionalizovana, a na njoj su sada izgrađeni, između ostalog, zgrada "Telekoma" i drugi privredni subjekti. 

On kaže da je lokalno groblje Bare privatno vlasništvo Jevreja, a da sada njime upravlja Grad. 

"Neophodno je groblje proširiti. Lokalna vlast ne preduzima ništa, a mi to nismo u mogućnosti", naveo je Atijas. 

On je rekao da se 2021. godine u Doboju želi obilježiti 500 godina postojanja Jevreja u BiH, 150 godina u Doboju, te 81 godina od deportacije u koncentracione logore. 

"Ne možemo više sebi dozvoliti da stojimo po strani jer tako dajemo podstrek ekstremistima, pogotovo u današnjem vremenu", rekao je Atijas, koji je trenutnu situaciju u Doboj ocijenio vjerski tolerantnom.