DOBOJ: Višak radnika smjestili među spasioce

Ovo odjeljenje, osim preventivnog djelovanja, ima, međutim, i zadatak, kako smo saznali od nadležnih, da riješi problem viška radnika u jedanaest odjeljenja Administrativne službe grada, jer će na radne zadatke iz oblasti civilne zaštite biti raspoređeni "viškovi". Zadatak je i da hitno budu nabavljeni specijalizovani čamci za spasavanje i angažovani profesionalci.

"Ti čamci će biti propraćeni određenom tehnikom, koja će koristiti timu koji treba da se zove veslači u civilnoj zaštiti. Imamo ozbiljnu namjeru da ne angažujemo volontere nego razmišljamo da profesionalce primimo u odjeljenje civilne zaštite i da oni budu zaposleni, da istovremeno svaki dan treniraju, uvježbavaju, pružaju pomoć ne samo našim građanima nego i građanima u okruženju, ukoliko to bude bilo potrebno", kazao je Mirko Okolić, budući načelnik odjeljenja civilne zaštite.

"Koliko će biti angažovano veslača, zavisi od standarda koliko ih je potrebno za jedan čamac", navodi Okolić, a koliko čamaca će grad nabaviti takođe još nije poznato.

Komentarišući ovo, Aleksandar Pastir, direktor za razvoj u Svjetskoj rafting federaciji, ističe da je obuka spasilaca skupa i traje godinama. On je još naveo da poslije svega što su rafteri učinili tokom majskih poplava u Doboju niko iz gradske vlasti nije ih kontaktirao i zahvalio niti tražio pomoć za formiranje spasilačkih timova.

"To je vrlo kompleksno pitanje. Koliko je potrebno veslača, zavisi od toga koja tehnika spasavanja se primjenjuje, to je prva stvar. Da li su to motorni čamci, da li su to čamci na vesla, znači, da li je to rafting tim. Ono što ste vidjeli da ja veslam je najnaprednija tehnika, jedan čovjek, jedan čamac, pravljenje ramova. Svaka tehnika spasavanja ima svoj sistem i način veslanja, a ono što je najbitnije, veslači ne mogu postati za tri mjeseca. Naši veslači se time bave godinama i onda mi njih samo dodatno obučimo da budu spasioci", kazao je Pastir, koji je u maju sa svojim rafterima evakuisao stotine Dobojlija.

Neupitno je da su civilne zaštite u BiH nedovoljno opremljene, kažu u Rafting klubu "Una Aqua" iz Bihaća, čiji su rafteri takođe spasavali Dobojlije, tako da je pitanje koliko imaju na stanju lopata, čizama, vreća s pijeskom, motornih i čamaca za rafting i da li su ljudi koji rade na tim poslovima stvarno obučeni.

"Iako je neminovno da se i u CZ zapošljava preko rodbinske ili političke veze, nažalost, na kraju ćete se naći u situaciji da život povjerite, recimo, ekonomskom tehničaru umjesto licenciranom roniocu ili spasiocu. Iako je evidentno da se na računima CZ svake godine izdvajaju pozamašne svote iz budžeta, trebalo bi ući u dublju analizu da bi se vidjelo gdje se sredstva stvarno troše. Jasno je da civilne zaštite nemaju dovoljno vlastitih kapaciteta, ali oni postoje u okviru organizacija koje imaju dodirnih tačaka sa CZ, razni ronilački, rafting i klubovi za ekstremne sportove", navodi Armin Amidžić, član "Una Aqua" centra.