Krediti privredi u stalnom padu

Upravo ovakva situacija nam, prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, pokazuje da je u BiH ove godine smanjena poslovna aktivnost, pošto privreda uzima sve manje kredita, što znači da ne ulaže u dalji razvoj svoje proizvodnje. Sve ovo potvrđuju i podaci Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, objavljeni u najnovijem biltenu o makroekonomskim pokazateljima u prvih sedam mjeseci ove godine, a prema kojima je razlika između kredita plasiranih privredi i stanovništvu svedena na svega oko 400.000 maraka.

Naime, podaci DEP-a BiH pokazuju da su ukupni krediti u BiH, koji su plasirani u prvih sedam mjeseci ove godine, iznosili 17,1 milijardu maraka, što je više nego u istom periodu prošle godine. Kako su pojasnili, trend slabog rasta ukupnih kredita zbog negativnog rasta kredita nefinansijskim preduzećima - javna i privatna nefinansijska preduzeća, nastavljen je i u julu ove godine kada je stopa rasta ukupnih kredita iznosila 2,1 odsto. Naime, ti krediti imaju konstantno negativnu stopu rasta u BiH, još od novembra prošle godine.

"Krediti plasirani sektoru nefinansijskih preduzeća još imaju najveće učešće u ukupnim kreditima, od 47,6 odsto, iako se to učešće iz mjeseca u mjesec smanjuje", naglasili su iz DEP BiH. Prema njihovim riječima, u periodu januar - jul ove godine krediti plasirani sektoru nefinansijskih preduzeća u BiH zabilježili su stopu rasta od -2,3 odsto. Sa druge strane, krediti dati sektoru stanovništva čine 45,1 odsto ukupnih kredita i u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježili su rast od 4,9 odsto. Pored toga, krediti opšte vlade bilježe najveći rast i to 17,2 odsto, a u ukupnim kreditima učestvuju sa 6,7 odsto, dok ostali sektori zajedno imaju zanemarivo učešće u ukupnim kreditima.

Posmatrano po iznosima plasiranih kredita od strane banaka u BiH u prvih sedam mjeseci ove godine, vidljivo je da je nefinansijskim preduzećima u BiH plasirana 8,1 milijarda maraka, stanovništvu 7,7 milijardi maraka, dok krediti opšte vlade iznose 1,2 milijarde maraka, a na kredite ostalih sektora odlazi 99,7 miliona maraka.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, smatra da se privreda teško može razvijati bez kredita, tako da ukoliko je smanjen trend uzimanja kredita od strane privrede, to znači da je značajno smanjena poslovna aktivnost u zemlji.

"Jednostavno, realni sektor manje radi i samim tim treba manje zahtjeva za kredit", rekao je Duduković. Sa druge strane, on je kazao i da neka preduzeća koja bi htjela da uzimaju kredit, jednostavno ne mogu da ga dobiju, jer ne ispunjavaju sve uslove za to, pošto su banke prilično pooštrile procedure i garancije za dobijanje kredita.

"Znači, kada uzmete u obzir ta dva faktora, došlo je do takvih rezultata kakvi su trenutno", kazao je ovaj ekonomski analitičar. Prema njegovim riječima, trend uzimanja kredita je uopšte smanjen, jer i privreda slabije radi, a i samim tim stanovništvo ima manje mogućnosti za uzimanje kredita. On smatra da su to svakako negativni trendovi, jer ne mora značiti da ako se smanji uzimanje kredita da je bolja situacija u zemlji. Mišljenja je da je to upravo obrnuto, jer kada želite da razvijate jedno preduzeće, ne možete ga značajno razvijati iz vlastitih sredstava.

"Sa druge strane, što se tiče stanovništva, ne možete uštedjeti novac pa uzeti stan, morate uzeti stan na kredit. Bio je jedan trend uzimanja stanova, ko je mogao uzimao je, ali sada rijetko ko može da uzme stan ili nešto značajnije na kredit, pa je samim tim i sa te strane umanjena potreba za kreditom", kazao je Duduković.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da je imajući u vidu sve probleme s kojima se susreće domaća privreda, gdje prvenstveno misli na hroničnu nelikvidnost, podrška banaka, ali i svih drugih finansijskih institucija, neophodna.

"Kada govorimo o kreditima, oni su kod nas zaista skupi, a problem našim privednicima predstavlja i to što teško dolaze do kredita. Najveći problem odnosi se na obezbjeđenje kolaterala", rekao je Blagojević. Uz to, kazao je da su značajan problem i visoke kamate, te veliki troškovi obrade kredita, zbog čega domaći privrednici ne mogu biti konkurentni stranim kompanijama na ino-tržištima, kod kojih su krediti daleko povoljniji.

"Takođe, u prethodnom periodu banke su kod nas više bile okrenute finansiranju javnog sektora, kroz kupovinu državnih hartija od vrijednosti, koje za njih predstavljaju prvoklasne plasmane, jer su gotovo bez rizika. Zbog toga su banke u RS u drugi plan stavile plasman sredstava u privredu", zaključio je Blagojević.