Domaće banke spasavaju entitetske budžete

U Centralnoj banci tvrde da ovom mjerom žele podstaći kreditiranje privrede ali bankari već najavljuju novo ulaganje u državne obveznice i trezorske zapise.

“Mi ćemo morati da smanjujemo taj višak likvidnih sredstava. Mi nećemo smanjivati, vjerovatno, u povećanje kreditiranja privrede, nego opet države. Znači to je možda jedna od tih odluka koje je donijela Centralna banka, koja je pomogla vladama entiteta da mi i dalje ulažemo u državu”, istakao je Srđan Šuput, direktor Komercijalne banke.

Tako bi banke mogle da pomognu državu jer je od potrebnih 560 miliona za krpljenje ovogodišnjeg budžeta, Vlada Srpske uspjela do sada da pronađe 112 miliona. Ako MMF, kako se pretpostavlja, ove godine pomogne sa prvom tranšom, Srpskoj će za budžet faliti još 300 miliona maraka. Iz Vlade ne najavljuju budžetske rezove ali tvrde da će pare od MMF-a biti dovoljne.

“Ukoliko bi se realizovao ovaj aranžman sa MMF-om u obimu u kom je pregovarano, to bi bilo dovoljno da se zatvore i finansiraju sve one obaveze u toku ove godine. Ja mislim ukoliko još neke prihode obezbjedimo, a o tome sam već ranije govorio, mogli bismo obezbjediti potpuno normalnu i stabilnu finansijsku godinu”, smatra Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske.

Opozicija tvrdi da će malo para od MMF-a Srpsku skupo koštati i da 350 miliona ne može zakrpiti ni ovogodišnji budžet. Dok iz Vlade to negiraju, lider SDS-a tvrdi da je Srpska pristala na teške uslove, budžetske rezove i prenos nadležnosti.

“Sad MMF njemu postavlja uslove, zato što je doveo Republiku Srpsku na izdisaj, ako ne dobije nekih 300 miliona kredita u dvije godine koliko mu obećava MMF. Vidjećete šta su uslovi koje će Dodik prihvatiti”, tvrdi Mladen Bosić, predsjednik SDS-a.

“Ta priča, kao neko nam je postavio uslove kako treba da otpustimo ljude, da smanjimo nešto, niko nije pominjao nikakav broj ljudi koje treba otpustiti, niko nije spominjao nikakve procente za koje bi se trebalo, pošto to neki pričaju, smanjivati plate ili primanja. Ono za šta smo opredijeljeni jeste racionalizacija, ali ne zato što je traži MMF nego zato što smo mi to sami stavili u našu reformsku agendu”, naglasila je Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS.

Nova uprava Centralne banke u koju je ušao Savez za promjene, tvrdi da uvođenjem negativnih kamatnih stopa pokušava pomoći privredi. Ipak, ako je suditi po najavama bankara, ta mjera će više pomoći entitetskim Vladama.