BiH isplivava iz višegodišnje deflacije

Takve prognoze donesene su prvenstveno na osnovu procjena o kretanjima cijena sirove nafte i hrane na svjetskom tržištu, a koje bi u narednim godinama trebalo da budu u usponu, tako da bi se sve to moglo odraziti i na kretanja na bh. tržištu.

Domaći ekonomisti smatraju da prisutnost deflacije u nekoj zemlji, naročito u dugom periodu, nije za pohvalu, dok s druge strane ističu ni da rast inflacije nije dobar ukoliko ga ne prati rast ekonomije, bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji bi doveo do povećanja plata, koje bi tako mogle pratiti rast cijena.

Prema njihovim riječima, deflacija u dugom periodu ne može ostaviti pozitivne efekte, budući da je naročito u BiH izazvana de fakto padom potražnje. U slučaju deflacije, kažu oni, kupovna moć stanovništva očigledno pada, stanovništvo se suzdržava da kupuje, te nema tražnje za robom i proizvodima i samim tim dolazi i do pada cijena. Iz DEP BiH su rekli da je u ovoj zemlji početkom ove godine registrovan nastavak smanjenja cijena od jedan odsto, a da je najznačajniji doprinos deflaciji bio u kategorijama prevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće. Dodaju da je deflacija u BiH značajno determinisana kretanjima svjetskih cijena energenata i hrane. Prema predviđanjima Evropske komisije, očekuje se da će cijene sirove nafte i hrane u ovoj godini biti niže u odnosu na 2015. godinu, ali bi intenzitet smanjenja trebalo da bude nešto slabiji. Te promjene cijena bi se, kako kažu ekonomisti DEP-a, odrazile na nivo inflacije u EU, koja bi, prema projekcijama Evropske komisije, trebalo da iznosi 0,5 odsto.

"Od domaćih faktora koji doprinose promjeni cijena uzeto je u obzir povećanja akciza na cigarete i duvan. Imajući u vidu navedene promjene cijena eksternih i domaćih faktora koje determinišu opšti nivo cijena, u BiH se tokom ove godine očekuje stagnacija opšteg nivoa cijena. Međutim, ukoliko bi intenzitet smanjenja svjetskih cijena energenata bio kao i u 2015. godini, to bi moglo doprinijeti nastavku deflacije u BiH", kazali su iz DEP BiH.

Navode da se, prema projekcijama Evropske komisije, u 2017. godini, nakon višegodišnjeg smanjenja cijena sirove nafte, očekuje povećanje cijene ovog energenta uz istovremenu stagnaciju cijena hrane. Pomenute promjene cijena bi trebalo da utiču na postepeno povećanje inflacije u EU, ali i u BiH. Prema njihovim riječima, pored eksternih dešavanja u domenu cijena, prilikom izrade bh. projekcija uzet je u obzir nastavak povećanja akciza na cigarete i duvan, bez značajnih promjena cijena komunalija.

"Očekivani nivo inflacije u EU u 2017. godini bi trebalo da bude nešto veći u poređenju s prethodnom godinom i iznosi 1,6 odsto, dok bi u BiH inflacija mogla iznositi oko 1,2 odsto. Uz pretpostavku stabilizacije cijena energenata i hrane, inflacija u BiH za period 2018 - 2019. godine bi mogla iznositi 1,3, odnosno 1,4 odsto", prognoziraju iz ove bh. institucije.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, rekao je da inflacija najvećim dijelom zavisi od kretanja cijena sirovina na svjetskom tržištu, i to prvenstveno energenata.

"Zadnjih godina svjedoci smo da su cijene energenata imale silaznu putanju, a u BiH smo imali period deflacije. Drugi razlog je fiksni devizni kurs, koji ne dozvoljava značajnu inflaciju ako ta valuta za koju se ona veže nema značajna odstupanja i oscilacije", rekao je Duduković. Prema njegovim riječima, za jednu državu umjerena inflacija, kakvu i predviđa DEP BiH, nije pogubna, već je čak i poželjna jer na taj način ukazuje na neka poboljšanja u potrošnji.

"Ako BiH bude u umjerenoj inflaciji zbog promjena cijena na tržištu sirovina, to neće biti dobro, pošto će doći do poskupljenja robe, a to s druge strane neće dovesti do povećanja primanja. Prosto će se povećati cijene, a plate će ostati iste, jer nam drugi pokazatelji ne govore o povećanju ekonomije, BDP-a, a koji bi doveli do rasta plata", smatra Duduković.