Negativna kamatna stopa neće natjerati banke na veće kreditiranje?

Negativna kamatna stopa podrazumijeva da će komercijalne banke plaćati za sve ono što je iznad obaveznih deset posto, kolika je granica za rezerve koje banke čuvaju u CBBiH.

Ovo bi trebalo osigurati da bankarski sektor okrene većem plasmanu kredita u realni sektor.

Iz Sberbank za akta.ba kažu da ova odluka o uvođenju negativne kamatne stope nije rezultat promjene realnog stanja u BiH ekonomiji, niti smanjenja sistematskog rizika u BiH. Odluka je potaknuta vanjskim faktorom, tj. monetarnom politikom ECB i smanjenjem kamatnih stopa u eurozoni.

"Ono što se može očekivati jeste veća aktivnost banaka na tržištima dužničkih vrijednosnih papira u BiH i inostranstvu. Imajući u vidu da ovu odluku nije pratila promjena regulatornih okvira koji se tiču likvidnosti, smatramo da negativna kamatna stopa koju je uvela CBBiH neće bitno uticati, kako na našu poslovnu politiku, tako ni na poslovnu politiku drugih kreditnih institucija", rekli su iz Sberbank.

POSLOVNA POLITIKA KREDITNIH INSTITUCIJA BEZ PROMJENE

Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH za akta.ba kaže kako je Centralna banka već 2009. godine počela sa politikom smanjenja stope obavezne rezerve i smanjenja nivoa naknada na viškove obaveznih rezervi u cilju da stimulira kreditnu aktivnost u bankarskom sektoru.

"Ovi efekti bili su veoma ograničenog uspjeha budući da komercijalne banke imaju jasna pravila da kratkoročne izvore ili depozite u lokalnoj valuti do jedne godine mogu plasirati jedino i isključivo u kredite kratkog roka u lokalnoj valuti", kaže Dobnigg.

Zato banke koje imaju velik priliv sredstava kratkog roka dospijeća i depozita po viđenju ostaju veoma ograničene lokalnom regulativom kako i gdje mogu plasirati sredstva.

"Budući da klijentima i tržištu nisu zanimljivi krediti kratkog roka dospijeća, banke su bile uglavnom primorane da ovaj višak sredstava drže na računima kod CBBiH", govori Dobnigg.

PAD KREDITA NEFINANSIJKIM PREDUZEĆIMA

U izvještaju CBBiH stoji da su komercijalne banke ugovorile 716,5 milijuna KM novih kredita s nefinansijskim preduzećima tokom prvog tromjesečja, što je znatno niže u odnosu na prethodno tromjesečje, a što se može objasniti smanjenom potražnjom za kreditima početkom kalendarske godine. Stope rasta kredita nefinansijskim preduzećima su još uvijek na dosta niskoj razini. S obzirom na rast BDP-a i industrijske proizvodnje, može se zaključiti da kreditni rast gospodarskih poduzeća ne prati rast realnog sektora.

Krediti sektoru stanovništva su, uz stagnaciju na tromjesečnoj razini, zabilježili rast na godišnjoj razini od 4,2 posto, koji je uzrokovan uglavnom rastom dugoročnih kredita. U prvom tromjesečju 2016. godine sektoru stanovništva je plasirano ukupno 597,0 milijuna KM novih kredita. Dinamika novih zaduženja sektora stanovništva te tromjesečne stope rasta kredita mogu ukazivati da se dio novih zaduženja koristi za reprogramiranje postojećih obveza. Rast kredita ovom sektoru je dosta stabilan i na različitoj razini promatran prema ročnoj strukturi.

BiH banke obiluju velikom količinom novca, koji predstavlja depozite građana. Poznato je da se već godinama snižava kamatna stopa na depozite građana.

Depoziti stanovništva, koji čine gotovo 61 posto ukupnih depozita, prešli su iznos od 10 milijardi KM u martu 2016. godine navedeno je u izvještaju CBBiH. Od ukupnog iznosa novih oročenih depozita stanovništva u prvom kvartalu 2016. godine, 57,1 posto je oročeno u pet komercijalnih banaka. Ukupni novi oročeni depoziti stanovništva iznosili su 579,8 miliona KM.