Uzimanje novca javno, trošenje tajno

Tako na primjer na sajtu Poreske uprave Federacije BiH redovno se ažuriraju podaci o korisnicima subvencija po osnovu obaveznih osiguranja.

Tu se nalaze imena svih privrednika koji su dobili pomoć po osnovu doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje, kao i broj zaposlenih radnika, mjesto u kojem posluju, te tačan iznos subvencije. Sveukupno, za tri mjeseca isplaćeno je blizu 90 miliona maraka.

Vlada Brčko Distrikta je na svojoj internet prezentaciji na udarnom mjestu istakla podatke vezane za sanaciju štete u privredi.

Na jednom mjestu se mogu pronaći imena svih onih koji su dobili bilo kakav vid pomoći, a za razliku od Federacije BiH, u Brčkom su otišli korak dalje kada je transparentnost u pitanju pa su objavljeni i brojevi banaka i žiro računa na koji su sredstva uplaćena.

Tu se nalaze i spiskovi sa onim poslodavcima koji su uputili prigovore po osnovu uplate, gdje se može vidjeti razlika koja im je uplaćena.

Sa druge strane, na sajtu Vlade Republike Srpske ne postoje precizni podaci o tome ko je za vrijeme pandemije dobio pomoć i u kojem iznosu.

Sve što je do sada objavljeno preko njihovih zvaničnih kanala komunikacije su ona preduzeća u kojima su se radnici solidarno odrekli dijela plate u korist fonda solidarnosti.

Vlada preko svog sajta uglavnom izvještava o odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije, kao i o mjerama za ublažavanje štetnih posljedica, ali bez navođenja onih koji su pomoć dobili. Takve podatke ne objavljuje ni Poreska uprava Republike Srpske.

Imaju li u planu da objave te podatke do objave ovog teksta nismo uspjeli saznati, jer na naša pitanja u Vladi RS niko nije odgovorio.

Isplate uglavnom odobrava Kompenzacioni fond Republike Srpske. Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić, a koji je u Upravnom odboru fonda kaže za CAPITAL kako poslovna zajednica u Srpskoj nema ništa protiv da svi podaci vezani za subvencije i pomoć, bez obzira po kom osnovu, budu javno objavljeni.

“Podataka o tome koliko je svako pojedinačno dobio nemamo ni mi u fondu ali mogućnosti za zloupotrebe nije bilo jer je cijeli posao bio digitalizovan. Prijave su išle preko softvera, preko kojeg su se prikupljali zahtjevi i vršila obrada, a sve je bilo povezano i sa Poreskom upravom Republike Srpske”, kaže Trivić.

Kako je najavio, kroz nekoliko dana bi trebala da bude objelodanjena uredba kojom će biti definisan rad registra podsticaja, a sa kojim bi se spriječila zloupotreba kod dobijanja državne pomoći.

“To će biti mjesto na kojem će se naći podaci o svim uplatama po bilo kom osnovu i sa bilo kog nivoa. Onog trenutka kad bude uspostavljen registar, obaveza svakog ko u državi daje bilo kome državne pare je da to evidentira”, kazao je Trivić.

Iz Privredne komore RS poručuju kako oni insistiraju na transparentnosti kada je državna pomoć u pitanju, te da su insistirali da se registar svih podsticaja donese u narednom periodu.

Direktor Transparency International Ivana Korajlić kaže kako je Vlada Srpske bila transparentna samo onda kada je prikupljala novac, dok te transparentnosti u raspodjeli nije bilo.

“Ono što je od početka problem je što se objavljivalo ko je uplatio u fond, ali ne na koji način su se raspoređivala sredstva. Bilo je dosta nelogičnosti jer su se sredstva dodjeljivala kroz različite nivoe. Takođe, mijenjali su se i određeni kriteriji u odnosu kako su početku bili zamišljeni”, kazala je Korajlić.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!