Menu

Cijene zaduživanja u regiji i evrozoni moraće da rastu

FOTO: Dobojski Info | Cijene zaduživanja u regiji i evrozoni moraće da rastu FOTO: Dobojski Info | Cijene zaduživanja u regiji i evrozoni moraće da rastu

Najbitnije svjetske centralne banke zaoštravaju svoje monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude se ubrzano prelivaju na baznu inflaciju. Prelivanje izazvano štampanjem novca tokom prošlih deset godina, dovelo je do jačanja faktora na strani ponude.

Ovo ukazuje na činjenicu da nam u periodu pred nama predstoji dodatno zaoštravanje monetarnih politika, kako u Srbiji i Adria regionu, tako i u evrozoni, navode iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Podizanje cijena zaduživanja je globalni trend

Na listi 30 centralnih banaka razvijenih svjetskih privreda (vidi mapu) koju je kreirao Bloomberg, vidi se ukupno podizanje kamatnih stopa od 5595 baznih poena u posljednjih 12 mjeseci. Ovo znači da je neponderisani prosjek podizanja kamatne stope 350 baznih poena.

Najveća promjena zabilježena je u Mađarskoj (1135 baznih poena), gdje referentna kamatna stopa sada iznosi 13 odsto i viša je od kamatnih stopa bilo koje druge članice Evropske unije. Slijedi Čile, gdje je centralna banka kamatne stope podigla za 925 baznih poena na 10,75 odsto. Najmanja promjena registrovana je u Danskoj, gdje su centralni bankari kamatnu stopu povisili za 115 baznih poena.

razvijeni 01

"Evropska centralna banka (ECB) je pretposljednja na listi, jer je cijene zaduživanja podigla za 125 baznih poena na 0,75 odsto," navode naši analitičari.

Oni dodaju da su glavni razlozi za podizanje kamatnih stopa:

  • borba protiv visoke inflacije, jer cifre ukazuju da bi stopa inflacije mogla da ostane visoka na srednji rok;
  • potreba da se obezbijedi finansijska sigurnost usljed geopolitičkih neizvjesnosti.

Tokom istog perioda od 12 mjeseci, ukupna stopa inflacije u ovim zemljama je porasla za 5,1 odsto (neponderisani prosjek), što je za 1,6 procentnih poena više od rasta kamatnih stopa, upozoravaju analitičari.

I izvještaju se takođe navodi da različit tempo rasta kamata među državama ukazuje da više centralnih banaka dozvoljava brži rast inflacije od povećanja kamatnih stopa. Danska centralna banka i ECB ovde prednjače, pa je inflacija u Danskoj porasla za 6 procentnih poena, a u ECB za 4,9 u odnosu na rast kamatnih stopa u kraljevstvu i evrozoni.

razvijeni 02

Banke u Adria regionu slijede stope ECB

Centralne banke u Adria regionu izabrale su sličan pristup kao i ECB i centralna banka Danske, pa rast kamatnih stopa nije pratio rast cijena.

Narodna banka Srbije je kamatne stope podigla za 250 baznih poena, dok je stopa inflacije (po HICP metodologiji) porasla za 8,5 procentnih poena. Centralna banka Sjeverne Makedonije je tokom istog perioda kamatne stope podigla za 175 baznih poena, a inflacija se za isto vrijeme (takođe po HICP metodologiji) pomjerila naviše za 13,4 procentnih poena.

Centralne banke u regionu naglašavaju da je njihov fokus na baznoj inflaciji, i da se time vode pri donošenju odluka o promjeni monetarne politike.

"Stope bazne inflacije su takođe ubrzano rasle u prethodnim mjesecima, dostižući višegodišnje rekorde od 12,3 odsto u Srbiji i 16,3 odsto u Sjevernoj Makedoniji. Slijede Hrvatska gdje je bazna inflacija iznosila 11,8 odsto, i Slovenija, gdje je zabilježena bazna inflacija od 7,7 odsto", navode u izvještaju iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Oni dodaju da Slovenija već učestvuje u odlučivanju o monetarnoj politici ECB, pa je ne možemo posmatrati kao izdvojeni slučaj, a i Hrvatska je specifična jer se očigledno uzdržava od značajnijih promjena monetarne politike do ulaska u evrozonu 1. januara 2023. godine.

Inflacija će biti niža, ne i niska

Ukupna inflacija se ovih mjeseci nalazi na svom vrhuncu, a kvartali pred nama donose postepeni pad stopa inflacije u regionu, predviđaju analitičari u izvještaju. Iako je usporavanje rasta cijena pozitivna stvar, to i dalje ne znači da će se inflacija vratiti u optimalne okvire.

"Inflacija će i dalje vjerovatno ostati iznad višegodišnjeg prosjeka, a predviđanja ukazuju da će stopa inflacije u pomenutim razvijenim ekonomijama u toku 2023. pasti sa 8,1 odsto na 4,4 odsto (ponderisani prosjek u odnosu na bruto domaći proizvod)", navode iz analitičkog tima.

Ako izuzmemo 2022. godinu kao rekordnu, 2023. će po međugodišnjoj inflaciji biti najviša u posljednje dvije decenije. To povlači potrebu centralnih banaka da nastave da reaguju, i u više navrata podignu cijene zaduživanja.

"Tržišta su već uračunala podizanja kamatne stope od 225 baznih poena do jula 2023. Pored toga, tržišta takođe očekuju da će šestomjesečni euribor iznositi oko 3,3 odsto u junu 2023. (nasuprot sadašnjih 1,9 odsto).Ovo je takođe najveći navedeni nivo u pomenutom periodu", pojašnjavaju analitičari.

razvijeni 03

Kada se ovo prevede u konkretne brojke, ECB će podići kamate za 150 baznih poena u sljedećih šest mjeseci, dok će NBS i centralna banka Sjeverne Makedonije kamate podići za najmanje jedan procentni poen, pokazuju projekcije analitičkog tima.

Projekcije inflacije za Adria region ne razlikuju se bitnije od projekcija za razvijene ekonomije koje smo pomenuli, barem po glavnim kretanjima. "Godišnji prosjek će u 2023. biti drugi najviši u posljednjih deceniju i više (samo će inflacija iz 2022. biti ispred)", navodi se u izvještaju.

Kao što je već napomenuto, očekujemo da će se Hrvatska narodna banka uzdržavati od većih promjena monetarne politike, "jer je ulazak u evrozonu odmah iza ćoška, a devizna stopa je dosta stabilna pred ulazak u evropsku monetarnu uniju", dodaju analitičari.

Sve zategnutije na finansijskim tržištima

Usljed pooštravanja monetarnih politika, mijenja se i stanje na finansijskim tržištima. Ako pogledamo indeks Bloomberg Euro Area Financial Conditions, koji prati uslove na finansijskim tržištima u evrozoni poredeći ih sa onim koji su postojali između 1999. i jula 2008 kada se desila svjetska ekonomska kriza, vidimo pad na najniži nivo od 2012.

razvijeni 04

Ovo znači da su finansijski uslovi sada gori nego tokom početka krize izazvane pandemijom virusa korona u martu 2020. godine, i da se nalaze na nivou perioda kada su tržišta bila opterećena krizom javnog duga u evrozoni.

Kao razloge iz analitičkog tima navode:

  • dugu borbu sa višedecenijskim rastom stope inflacije sa podizanjem kamatnih stopa centralnih banaka kao glavnim oružjem;
  • geopolitičke turbulencije koje utiču na privrednu aktivnost.

"Zbog jake direktne (u slučaju Slovenije i uskoro Hrvatske) i indirektne (u slučaju Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije) povezanosti zemalja iz Adria regiona sa evrozonom i tamošnjim finansijskim uslovima, očekujemo da će se generalni troškovi finansiranja u Adria regionu povećati u sljedećih nekoliko kvartala", navode analitičari u izvještaju, i dodaju da će na investicije u privatnom sektoru negativno uticati i pesimističnija predviđanja za ulaganja na srednji i dugi rok.

I ovdje, dodaju analitičari, postoji drugi ugao posmatranja koji može unijeti nešto optimizma.

"Gledano sa pozitivnije strane, efekat ovog povećanja troškova biće umanjen zahvaljujući preostalom višku likvidnosti u svim finansijskim sistemima, kao i smanjenoj tražnji za kreditima od strane privrede do koje će dovesti smanjena privredna aktivnost i lošije srednjoročne prognoze privrednog rasta", zaključuje se u izvještaju.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

OGLAS ZA POSAO: "JAMI" d.o.o. zapošljava radnike u proizvodnji (Ž/M)

JAMI d.o.o Sarajevo Poslovna jedinica Kraševo 62 Tešanj prima više radnika za rad u proizvodnji. (Ž/...

OGLAS: Izdaje se potpuno namješten stan u ulici Cara Dušana (FOTO)

U ulici Cara Dušana, iza Opštine, izdaje se potpuno namješten stan površine 43 kvadratna metra. Stan...

OGLAS ZA POSAO: Amika d.o.o. zapošljava radnike u proizvodnji obuće

Kompanija Amika d.o.o. Derventa raspisala je konkurs za prijem radnika u proizvodnji obuće na određe...

Proglašeni najpoželjniji poslodavci u BiH za 2024. godinu!

Na svečanoj dodjeli priznanja, kompanija dm drogerie markt d.o.o. ponijela je titulu  Najpoželjnijeg...

Ekonomija i Privreda

Nova glavobolja za bh. špeditere

Nova pravila kontrole uvoza zahtijevat će dodatno vrijeme i novac

DOBOJ: Održan seminar „Energetska tranzicija u malim i srednjim preduzećima” (VIDEO)

U Doboju u organizaciji Privredne komore Srpske održan seminar pod nazivom „Energetska tranzicija u ...

KONFERENCIJA „BUDUĆNOST IZBORA“: BiH na pragu uvođenja novih tehnologija na izborima

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" organizovala je centralnu konferenciju pod nazivo...

POSKUPLJENJE STRUJE Ko govori istinu o poskupljenju struje – premijer ili ministar?

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potvrdio je da “Elektroprivreda RS” tra...

Blagi rast izvoza u Republici Srpskoj, ali izazovi i dalje prisutni

Gledajući rezultate spoljnotrgovinske razmjene Republike Srpske, izvoz u januaru ove je u odnosu na ...

OTKRIVAMO: “Elektroprivreda RS“ traži novo poskupljenje struje

Građani Republike Srpske još nisu stigli platili ni prve uvećane račune za struju, a „Elektroprivred...

NEDOZVOLJENA SUPSTANCA Objavljeni detalji o bh. kruškama prskanim zabranjenim pesticidom

Na granici sa Hrvatskom prošle sedmice spriječeno je uvoz dvije pošiljke krušaka iz Bosne i Hercegov...

Prosječna neto plata u Srpskoj u januaru iznosila je 1.434 KM

Najviša prosječna neto plata u januaru u Republici Srpskoj isplaćena je u području finansijske i dje...

Vlada traži 55 miliona KM kroz obveznice

Vlada Republike Srpske zakazala je novu aukciju dugoročnih obveznica putem koje će na berzi pokušati...

Kako će biti raspoređen agrarni budžet?

Agrarni budžet u Republici Srpskoj će ove godine, kao i prošle, iznositi 180 miliona KM.

BINGO „ODVAŽNE I HRABRE“: 50.000 KM za podršku poduzetnicama

Projekat kompanije Bingo "Odvažne i hrabre" ženama poduzetnicama pruža konkretne resurse, znanje, me...

Na Diplomatskom zimskom bazaru 2024. prikupljeno 275.000 KM za djecu i mlade u BiH

Organizacioni odbor Diplomatskog zimskog bazara sa zadovoljstvom je objavio da je na ovom humanitarn...

Drvoprerađivači pozivaju Vladu da preispita novi cjenovnik u “Šumama”

Izvršni odbor Udruženja šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori Republike Srpske zatražio je n...

EDUKATIVNA RADIONICA „REZ 2025ˮ: Kruška u fokusu

Institut za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta organizuje edukativnu radionicu „REZ 2025ˮ, koja ...

DOBOJSKI INFO NAJAVLJUJE: Investiciona konferencija Fundamental u Banjaluci

Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima organizuje konferenciju Fundamental, posve...

BIH JOŠ UVIJEK NIJE UVELA VIZE ZA DIGITALNE NOMADE: Zašto se propušta prilika koja bi mogla ojačati ekonomiju

Digitalni nomadi postaju sve značajniji segment turističkog i ekonomskog razvoja zemalja koje im nud...