Menu

JAHIĆ: Cijene energenata se neće stabilizirati, bh. ekonomija će znatno usporiti

FOTO: Hatidža Jahić/Facebook | Cijene energenata se neće stabilizirati, bh. ekonomija će znatno usporiti FOTO: Hatidža Jahić/Facebook | Cijene energenata se neće stabilizirati, bh. ekonomija će znatno usporiti

Prognoza Evropske komisije za posljednja tri mjeseca 2022. godine, objavljena 11. novembra, predviđa pad proizvodnje, odnosno BDP-a i slabljenja kupovne moći stanovništva do kraja ove i u prvim mjesecima naredne godine. Visoke cijene energenata, rast kamatnih stopa, visoki i stalno rastući troškovi rezultirat će "ulaskom zemalja članica EU i eurozone u recesiju u posljednjem kvartalu 2022. godine".

Kada je riječ o ostalim pokazateljima, prema prognozi Evropske komisije, za sada se očekuje negativan rast u 2023. godini u Njemačkoj, Latviji i Švedskoj. Komisija je također revidirala i povećala svoje prognoze za inflaciju u zemljama EU i eurozone, ali i stope nezaposlenosti za oba područja. U konačnici, Evropska komisija dala je i prognozu za 2024. godinu, za koju predviđa rast od 1,5 posto u eurozoni i 1,6 posto u zemljama EU.

Najveći pritisak na slabljenje kupovne moći stanovništva i na pad proizvodnje ima energetska kriza, odnosno neizvjesnost povezana sa snabdijevanjem energentima. Očekuje se da će energetska kriza u kombinaciji s visokim kamatnim stopama (ECB je tokom 2022. godine tri puta povećavala referentne kamatne stope), inflacijom i usporavanjem globalne trgovine (trgovinske razmjene) proizvesti najlošiji rezultat u Njemačkoj, najvećoj i najznačajnijoj evropskoj ekonomiji, ali ujedno i najovisnijoj o ruskom prirodnom plinu.

Šta smo mogli vidjeti do sada?

Globalno posmatrano, većina zemalja pokušava savladati ove probleme koristeći kombinaciju (policy mix) restriktivne monetarne politike kroz podizanje referentnih kamatnih stopa i prilično labave fiskalne politike koja sama po sebi stimuliše inflaciju, ali ima za cilj zadržavanje dostignutog nivoa proizvodnje i očuvanje radnih mjesta.

Negativni efekti ove krize mogli bi se donekle ublažiti ukoliko zemlje EU budu imale sveobuhvatan i jedinstven pristup rješavanju ekonomske i energetske krize te ako počnu rješavati veliki problem državnog duga i deficita u zemljama poput Italije, Španije i Portugala. S druge strane, njemačko liderstvo u EU je u krizi, što je dovelo do toga da je, nakon značajnog perioda potrošenog na rješavanje mnogih unutrašnjih i vanjskih izazova EU, Njemačka postala njen veliki problem.

Stoga je ekonomski i društveno veoma izazovan period pred nama. Naime, sada je već izgledno da se cijene energenata neće stabilizirati, što će sigurno proizvesti značajne probleme s obzirom na to da ulazimo u zimski period. Prijetnja eventualnog potpunog prekida isporuke ruskog plina dodatno povećava osjećaj neizvjesnosti i komplikuje proces kreiranja politika i donošenja odluka.

Kombinacija politika

Za BiH ekonomiju posebno je bitno kakve su prognoze za naše najznačajnije trgovinske partnere, poput Njemačke i drugih zemalja EU. Visok stepen zavisnosti o inostranim tržištima te struktura izvoza (izvoz pretežno primarnih proizvoda) dovode do brzog "prelijevanja" negativnih efekata, smanjenja potražnje za BiH izvozom i dr. Međutim, čak i ukoliko ne dođe do novih većih šokova, očekuje se znatno usporavanje bh. ekonomije tokom 2023. godine. Sličan obrazac prognoza vidimo i za zemlje regije.

Ključni problem BiH ekonomije jeste već godinama usporen ekonomski rast, spora tranzicija i transformacija ekonomije, te značajni strukturni problemi. Našu privredu karakterišu nizak tehnološki razvoj i ozbiljni tržišni propusti u industrijskoj strukturi bez stvaranja značajne dodatne vrijednosti. U zemlji koja je u tranziciji godinama izostaju značajnije reforme. Mjere podrške tokom pandemije bile su također zakasnjele i u svojoj osnovi nedovoljne, odnosno niske u odnosu na stvarne potrebe.

Ni tokom trenutnog perioda rastućih troškova ne vidimo mjere usmjerene ka privredi. U suštini, poremećaji koje imamo na strani ponude zahtijevaju politike usmjerene ka realnom sektoru, proizvodnji, radu i jako bitno - energentima. U kontekstu energetske krize i rastućih troškova, neophodno je djelovati i politikom socijalne zaštite te specifičnim programima kako bi se povećao realni dohodak socijalno ugroženim kategorijama.

Inače, svijet, i ekonomski i politički, prolazi kroz značajne promjene. Klimatske promjene, energetska kriza, inflacija, pandemija Covid-19, rat u Ukrajini, samo su neki od izazova savremene ekonomske politike i odlučivanja u ovim neizvjesnim vremenima, što znatno utječe i na bosanskohercegovačku, ionako slabu ekonomiju.

Hatidža Jahić profesorica je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Čitaoci reporteri

Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

granicni prelaz Gradiska AMS RS

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!

Ostavi komentar

PRAVILA KOMENTARISANJA

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje.

MOLIMO VAS DA PROČITATE SLEDEĆA PRAVILA PRIJE KOMENTARISANJA:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove gradskog portala Dobojski.info. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu redakcija@dobojski.info

nazad na vrh

Sponzorisani članci

OGLAS ZA POSAO: "JAMI" d.o.o. zapošljava radnike u proizvodnji (Ž/M)

JAMI d.o.o Sarajevo Poslovna jedinica Kraševo 62 Tešanj prima više radnika za rad u proizvodnji. (Ž/...

OGLAS: Izdaje se potpuno namješten stan u ulici Cara Dušana (FOTO)

U ulici Cara Dušana, iza Opštine, izdaje se potpuno namješten stan površine 43 kvadratna metra. Stan...

OGLAS ZA POSAO: Amika d.o.o. zapošljava radnike u proizvodnji obuće

Kompanija Amika d.o.o. Derventa raspisala je konkurs za prijem radnika u proizvodnji obuće na određe...

Proglašeni najpoželjniji poslodavci u BiH za 2024. godinu!

Na svečanoj dodjeli priznanja, kompanija dm drogerie markt d.o.o. ponijela je titulu  Najpoželjnijeg...

Ekonomija i Privreda

Nova glavobolja za bh. špeditere

Nova pravila kontrole uvoza zahtijevat će dodatno vrijeme i novac

DOBOJ: Održan seminar „Energetska tranzicija u malim i srednjim preduzećima” (VIDEO)

U Doboju u organizaciji Privredne komore Srpske održan seminar pod nazivom „Energetska tranzicija u ...

KONFERENCIJA „BUDUĆNOST IZBORA“: BiH na pragu uvođenja novih tehnologija na izborima

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" organizovala je centralnu konferenciju pod nazivo...

POSKUPLJENJE STRUJE Ko govori istinu o poskupljenju struje – premijer ili ministar?

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić potvrdio je da “Elektroprivreda RS” tra...

Blagi rast izvoza u Republici Srpskoj, ali izazovi i dalje prisutni

Gledajući rezultate spoljnotrgovinske razmjene Republike Srpske, izvoz u januaru ove je u odnosu na ...

OTKRIVAMO: “Elektroprivreda RS“ traži novo poskupljenje struje

Građani Republike Srpske još nisu stigli platili ni prve uvećane račune za struju, a „Elektroprivred...

NEDOZVOLJENA SUPSTANCA Objavljeni detalji o bh. kruškama prskanim zabranjenim pesticidom

Na granici sa Hrvatskom prošle sedmice spriječeno je uvoz dvije pošiljke krušaka iz Bosne i Hercegov...

Prosječna neto plata u Srpskoj u januaru iznosila je 1.434 KM

Najviša prosječna neto plata u januaru u Republici Srpskoj isplaćena je u području finansijske i dje...

Vlada traži 55 miliona KM kroz obveznice

Vlada Republike Srpske zakazala je novu aukciju dugoročnih obveznica putem koje će na berzi pokušati...

Kako će biti raspoređen agrarni budžet?

Agrarni budžet u Republici Srpskoj će ove godine, kao i prošle, iznositi 180 miliona KM.

BINGO „ODVAŽNE I HRABRE“: 50.000 KM za podršku poduzetnicama

Projekat kompanije Bingo "Odvažne i hrabre" ženama poduzetnicama pruža konkretne resurse, znanje, me...

Na Diplomatskom zimskom bazaru 2024. prikupljeno 275.000 KM za djecu i mlade u BiH

Organizacioni odbor Diplomatskog zimskog bazara sa zadovoljstvom je objavio da je na ovom humanitarn...

Drvoprerađivači pozivaju Vladu da preispita novi cjenovnik u “Šumama”

Izvršni odbor Udruženja šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori Republike Srpske zatražio je n...

EDUKATIVNA RADIONICA „REZ 2025ˮ: Kruška u fokusu

Institut za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta organizuje edukativnu radionicu „REZ 2025ˮ, koja ...

DOBOJSKI INFO NAJAVLJUJE: Investiciona konferencija Fundamental u Banjaluci

Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima organizuje konferenciju Fundamental, posve...

BIH JOŠ UVIJEK NIJE UVELA VIZE ZA DIGITALNE NOMADE: Zašto se propušta prilika koja bi mogla ojačati ekonomiju

Digitalni nomadi postaju sve značajniji segment turističkog i ekonomskog razvoja zemalja koje im nud...