Višku radnika u javnom sektoru uručiti otkaze i riješili bi problem nedostaka radnika u privredi

Svetska ekonomija, pa samim tim i naša, prošle godine bila je pod uticajem brojnih kriza, počev od pandemijske, potom geopolitičke, pa energetske i na kraju inflacijske.

Šta se sve desilo, kako je uticalo na privredu i kako će tek uticati moglo se čuti na poslovnoj konferenciji Apif-a u okviru panel diskusije „Privreda Srpske u 2023. godini, šta nas čeka?“

Ono oko čega su se svi panelisti složili jeste da se trebaju naći načini za zadržavanje radne snage, za što hitniju reformu obrazovanja i digitalizaciju, ali i privlačenje stranih investitora koji će radnicima dati bar prosječnu platu (1 256 KM).

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kao ključne prioritete je naveo digitalizaciju prije svega javne uprave i dodatne mjere za unapređenje privrede, posebno one koje bi se odnosile na uvođenje visokih tehnologija. Kako je naveo investicije idu za podsticajima i za radnom snagom, a kao dobra primjer u privlačenju stranih investitora navo je Srbiju.

Istakao je i neophodnost ulaganja u infrastrukturu, ali i uređenu regulativu kako bi znali šta se može ponuditi stranim investitorima kada pokažu zainteresovanost: „Ima upita stranih investitora, ali svi oni pitaju kakva je situacija sa radnom snagom. Mi imamo situaciju da opština Kotor Varoš na Zavodu za zapošljavanje ima 2500 nezaposlenih, a kada ih anketirate ti radnici ili rade na crno, ili u inostranstvu ili nisu zainteresovani za posao. Moramo završiti te reforme kako bi na zavodima imali tačan broj ljudi zainteresovanih za posao. Mi takođe što prije trebamo ući u restruktuiranje javnog sektora i digitalizaciju i restruktuiranje javnih preduzeća. Ogroman rezurs za privredu je u javnom sektoru. Vi danas u javnim preduzećima imate ogroman broj radnika koji su višak, koji su nepotrebni, koji tamo otežavaju poslovanje. Država treba zabraniti zapošljavanje u javnom sektoru, definisati potreban broj radnika. Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate. Restruktuiranjem javnoh sektora i javnih preduzeća mi bi stvorili jednu dobru bazu koja bi se mogla zaposliti u realnom sektoru“.

 

Jedan od panelista, ministar privrede i preduzetništva Republika Srpske Vojin Mitrović se takođe složio da budžet od oko 31 milion KM namijenjen za podsticaje u ovom resoru treba povećati jer ne može odgovoriti potrebama: “Podsjetiću da Ministarstvo poljoprivrede ima budžet od 180 miliona i odgovorno tvrdim da i taj budžet nije dovoljan da bi se podigao nivo proizvodnje. U ovom trenutku za prave podsticaje i pomoć privredi treba od 150 do 200 miliona KM”, rekao je Mitrović.

Naveo je i da je Vlada u proteklom periodu povukla i neke jako dobre poteze - uvela podsticaje za povećanje plata, direktna ulaganja, te mjere koje su donesene u u septembru prošle godine za velike investitore: „Ono što je značajno je da je prošle godine donesena uredba o podsticajima za direktna ulaganja. To su investitori koji zapošljavaju veliki broj radnika i donose nove tehnologije. Učestvuju u kreiranju školskog sistema i to su mjere koje Vlada Republike Srpske preduzima prema velikim investitorima“, istakao je ministar.

Najavio je i neke nove uredbe jer su, istakao je, u ovom trenutku privredi potrebni strani investitori koji donose svjež kapital i koji dižu cijenu rada zaposlenih: „Pokušaćemo sa 15 % posto priznavaanja materijalnih ulaganja koliko je bilo do sada za strane investitori, dići prag na 30 % i istovremeno bi ti potencijalni investitori imali naredne dvije godine vraćanje poreza i doprinosa za sve radnike pod uslovom da njihova prosječna plata bude najmanje jednaka prosječnoj plati u RS i zaista mislim da takvim investitorima treba dati poseban značaj“.

Direktor EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari Savo Mirković osvrnuo se na stanje u oblasti energetike, navodeći da je ova kompanija u prošloj godini ostvarila rekordne rezultate u svim segmentima poslovanja – prihod od oko 268 miliona KM i do sada najveću dobit od 87 miliona KM, iako je riječ o jako turbulentnoj godini i činjenicišto prodaju električnu energiju po fisknoj cijeni do 2026. godine.

„Naša najveća specifičnost je što smo još uvijek u fazi otplate kineskog kredita sa kojim smo izgradili termoelektranu. Kao privatna firma, morali dati neku garanciju, a ta garanija je 10-godišnji ugovor koji smo morali potpisati sa jednom švedskom firmom, koja je kupila našu struju, najveći dio, po nekoj cijeni do 2026. godine i ona je praktično garancija kineskog ugovora. Tim smo bili frustrirani prošle godine. Jer kada imamo zastoj mi uzimamo struju sa tržišta, u vrijeme godišnjeg remonta smo kupovali struju po prosječnoj  cijeni 372 eura po po megavat-satu, a imali smo i povećanje troškova nafte, radne snage, čelika. I šta smo onda uradili? Racionalizovali smo sve troškove, optimalno smo koristili i ljudske i materijalne resurse i uvijek smo morali da preoizvedemo taj megavat sat po cijeni nižoj od one po kojoj prodajemo. Nadalje iskoristili smo tržište i povećali prodaju uglja susjednim elektroprivredama i industrijskim proizvođačima“, pojasnio je Mirković navodeći i da će cjelokupna dobit iz prošle, ove, a vjerovatno i iduće godine, biti utrošena na investicije, otvaranje novog površinskog kopa, zanavljanje opreme i rad na tehničkom unapređenju postrojenja.

Kada je riječ o radnoj snazi, istako je da se na konkurse ljudi slabo javljaju, ali da za sada nemaju problema iako je prošle godine ovu firmu napustilo 18 radnika.

„Mi specifična zanimanja više i plaćamo, u energetici smo i dalje na najvišim platama, imamo nešto manje od 1000 zaposlenih, u prošloj godini smo imali napuštanje od 18 radnika i još uvijek nemamo problem, mada na konkursima se sve manje ljudi javlja i počinjemo da razmišljamo da ulažemo u radnu snagu na svoj specifičan način, tako da nebi trebalo das bude problema“, optimističan je Mirković.

Kada je riječ o proteklom periodu koji su obilježile krize, direktor Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom Miloš Grujić rekao je da sve krize nisu iste i da ne dolaze na isti način, te je potrebno razmišljati o većem ulaganju na domaćem tržištu.

“Jedan dio dobiti može da bude uložen u Republiku Srpsku i postoji potencijal da se dio uloži na domaćem terenu, kao što je izgradnja velikih hidroenergetskih objekata”.

Tokom Konferencije predstavljeni su i rezultati poslovanja privrede  Republike Srpske u 2022. godini.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!