"Došli u situaciju da je jedna pekarska kifla od 2gr jednaka cijeni kilograma pšenice"

Oči uprte u nadležne

Proizvođači traže od Vlade RS da preduzme hitne mjere kako bi se cijena hljeba korigovala i bila pristupačna svima. Na ovaj način, navode, na gubitku su primarni proizvođači i krajnji potrošači, dok zaradu kupe pekari.

Podsjećaju ratari Semberije i da već godinama unazad posluju sa gubitkom.

Trenutno, navode, ne postoji rentabilna ratarska kultura koja bi poljoprivrednicima omogućila zaradu. Poseban problem je, navode,  nepostojanje zaštite domaće proizvodnje te su pred nekontrolisanim uvozom i lošom agrarnom politikom prepušteni sami sebi.

Cijene repromaterijala za proizvodnju postale su nedostupne manjijm proizvođačima. U sjetvu samo jednog hektara pšenice jesenas je bilo potrebno uložiti od 6.000 do 10.000 KM.

" Mi smo prošle godine u ovo vrijeme plaćali đubrivo 185 KM i UREU 195 KM, a cijene su počele padati kada je prošla sjetva. U aprilu smo, potom, imali obilne padavine te smo morali zaštitnim sredstvima tretirati žitarice,a svaki tretman pšenice košta 100 KM. Onda, kada je došla žetva pšenice prinosi su bili duplo manji a cijena je bila preniska.",kaže Živko Marković proizvođač iz Semberije.

Sa otkupnom cijenom od 0,27KM/kg proizvodnja je odavno nerentabilna i glavni razlog što se polja u najvećoj bh žitnici pretvaraju u pašnjake, upozoravaju ratari.

Proljetna sjetva upitna

Cijene proizvodnih imputa diktiraće obim ovogodišnje proizvodnje hrane.

Predsjednik Udruženja "Sela Semberije" Boško Radić, kaže da ukoliko se dugovanja prema poljoprivredicima ne izmire, proljetna sjetva će biti pod znakom pitanja.

"Svi jednim drugima dugujemo. Jedni dobavljačima, drugi apotekarima, treći ljudima koji su poručili mehanizaciju, četvrti duguju bankama. Ako  ova sredstva ne budu ubrzo uplaćena, proljetna sjetva je skroz upitna“, rekao je Radić i dodao da nisu nezadovoljni sa visinom agrarnog budžeta -"180 miliona za poljoprivrednu proizvodnju nisu mala sredstva, ali nas brine dinamika isplate. Nama je važnije da na vrijeme dođe pa makar i manje para, nego poslije žetve da dođe više", kaže Radić.

Proizvodnja hrane treba da bude prioritet

U semberskom selu Crnjelovo, inače, najvećem selu u BiH čija je površina od oko 6.300 hektara, gotovo 50% površine je pod plodnim oranicama. U najvećoj mjeri domaćini ovog kraja uzgajaju povrće kako za preradu i izvoz, tako i za potrebe domaćeg tržišta. Ipak, ove godine će, kažu, morati smanjiti proizvodnju zbog nerentabilnosti.

"Nama je najveći problem uvoznički lobi. Evo, trenutno imamo na lageru ogromne količine domaćeg kupusa koje ne možemo prodati, jer trenutno na naše tržište dolazi roba iz Albanije. Druga važna stvar jeste da apelujemo na inspekcije da odgovornije rade svoj posao, jer nije moguće da mi u Crnjelovu kupus tovarimo da bi prodali po cijeni od 0,50 KM/kg a onda isti taj kupus u tržnim centrima košta 1,30 KM/kg to je direktan udar na potrošača,"kaže povrtlar Mladen Mitrović.

Radna snaga gorući problem

Odliv stanovništva iz zemlje reflektuje se i na manjak radne snage. Uprkos tome što su dnevnice, kažu ratari, znatno uvećane.

Nedostatak radne snage ostavlja negativne posledice po proizvodnju te su potrebne odgovarajuće mjere kako bi se ovaj problem riješio.

"Ovaj problem je posebno izražen kod povrtlara i voćara u sezoni berbe. Zašto se to dešava? Mladi odlaze, a i ovi koji ostaju na njivu i u plastenik više neće niko",kaže Mladen Mitrović.

Farmeri prijete protestima

Afrička kuga svinja desetkovala je stočni fond na području Semberije, gdje je eutanazirano više od 46.000 grla. Farmeri očajni . Navode da su očekivali veću podršku.

"Afrička kuga je pomela 90% ozbiljnih farmi, među kojima je bila i moja. Očekivali smo isplatu novca, kako bi smo po Pravilniku EU nakon 40 dana obnovili stočni fond, međutim, to se nije desilo, novac je mnogo kasnio i prva tranša je došla 5. januara. Na sastanku sa nadležnima obećano nam je da će preostalih 4 miliona biti isplaćeno u roku od pet dana, pola sata nakon sastanka taj rok je odgođen za kjraj februara. Evo, sada je kraj februara i isplate nema. Mi ćemo morati da zakažemo sastanak i, najvjerovatnije, organizujemo proteste", kaže farmer Ilija Kačarević.

"Mi više čekati ne možemo", kaže Kačarević upozoravajući da je većina farmera odlučila da "na svoju ruku" obnovi farme -"Pa neka bude šta bude", kaže Kačarević i dodaje "Oni od nas legalnih proizvođača prave ilegalne".

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!