Dug zemlja bivše Jugoslavije narastao sa 15,6 na 180 mlrd USD

Ekonomski stručnjaci u BiH naglašavaju da to ne oslikava pravo stanje jer vrijednost američkog dolara danas nije ista kao prije 25 godina. Ali oni se slažu da je javni dug zemalja bivše Jugoslavije danas više od pet puta veći nego što je bio pred raspad zemlje kada su bile republike.

Takođe, upozoravaju da je ukupan iznos BDP-a svih šest novih država, odnosno Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, realno prilično isti ili nešto manji nego što je to bio 1991. godine.

- Sve te zemlje su u dužničkom ropstvu. Mi nemamo nikakve šanse da se izvučemo i servisiramo svoj javni dug. Nema ekonomske politike i koncepta koji će poslužiti da se barem malo otrgnemo od propasti. Sve ukazuje na propast BiH, jer mršavi rast od 0,2% BDP-a nije dovoljan da se servisira dug. U posljednjih sedam godina rast BDP-a u BiH iznosio je svega 7%, umjesto 70% - kaže Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

Spoljni dug bivše Jugoslavije od oko 11 mlrd EUR odlukom "Banditerove komisije" je raspoređen na način da je Srbija naslijedila 36,5% ili oko 4 mlrd EUR, Hrvatska je preuzela 28,5% ili oko 3 mlrd EUR, zatim Slovenija oko 16,4% ili 1,8 mlrd EUR, dok je BiH imala obavezu da vrati 1,5 mlrd EUR ili oko 13,2%. Ubjedljivo najmanje duga preuzela je Makedonija, i to svega 621 mil EUR.

Kešetović naglašava da sve države bivše Jugoslavije imaju manje ili više isti problem i da postoji samo pet načina da se riješe ogromnog spoljnog duga, a to su smanjenje kroz budžetski deficit, prodaja državne imovine, restruktuiranje duga, oprost duga ili štampanje novca i inflacija.

Ovaj profesor ističe da se samo prve dvije opcije, odnosno smanjenje duga kroz budžetski deficit i prodaja državne imovine podrazumijevaju u funkcionalnim ekonomijama, a sve druge opcije vode nas u bezizlaznu situaciju i preduzimaju se u vremenima kad društvo i ekonomija nisu funkcionalni.

Ubjedljivo najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije je Hrvatska, čiji je spoljni dug dostigao preko 54 mlrd EUR, zatim slijede Slovenija sa 42 mlrd EUR, Srbija sa 26 mlrd EUR, Makedonija sa 5,5 mlrd EUR, a na začelju liste su Bosna i Hercegovina sa 3,9 mlrd EUR i Crna Gora sa 1,6 mlrd EUR.

Stručnjaci se slažu i u tome da donekle samo Slovenija i Hrvatska kao punopravne članice EU, koje imaju neku sigurnost, mogu dozvoliti sebi toliki dug u odnosu na BDP jer u slučaju problema u otplati svojih obaveza, odnosno kredita na neki način mogu očekivati pomoć EU, koja je u sličnim situacijama kao što je bilo u Grčkoj, Portugalu i nekim drugim zemljma već intervenisala.

Takođe iz informacija o kretanju duga zemalja bivše Jugoslavije evidentno je da je spoljni dug svih šest država u posljednjih pet godina zabilježio enorman rast, a samo kada je u pitanju BiH, spoljni dug u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu povećan je za čak 249,2 mil KM i trenutno iznosi oko 7,4 mlrd KM ili 3,8 mlrd EUR. U odnosu na, recimo, 2007. godinu spoljni dug BiH povećan je za oko 3,5 mlrd KM.

Prema informaciji o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2013. godine, a o kojoj je nedavno raspravljano na sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH, navodi se i to da se od ukupnog spoljnog duga BiH od 7,4 mlrd KM na RS odnosi 2,6 mlrd KM, a na FBiH 4,7 mlrd KM, dok ostatak odlazi na Brčko distrikt.

Spoljni dug sada

Hrvatska - 54 mlrd EUR

Slovenija - 42 mlrd EUR

Srbija - 26 mlrd EUR

Makedonija - 5,5 mlrd EUR

Bosna i Hercegovina - 3,8 mlrd EUR

Crna Gora - 1,6 mlrd EUR

Spoljni dug 1991. godine

Srbija i Crna Gora - 4,198 mlrd EUR

Hrvatska - 3,2 mlrd EUR

Slovenija - 1,8 mlrd EUR

Bosna i Hercegovina - 1, 5 mlrd EUR

Makedonija - 0,6 mlrd EUR