MEĐUBANKARSKA KAMATNA STOPA: Euribor pada, a kamate u BiH stoje

Tako je Euribor, koji služi kao referenca za stope kreditiranja domaćinstava i preduzeća, prema podacima Evropskog instituta za tržišta novca, danas iznosio -0,001 odsto.

Međutim, domaći ekonomski stručnjaci smatraju da se to neće značajnije odraziti na BiH, te da pad Euribora ispod nule neće prouzrokovati promjenu kamatnih stopa kredita plasiranih u BiH, vezanih za ovu mađubankarsku kamatnu stopu, jer očekuju da bi on uskoro značajno mogao porasti.

Zbog toga, oni čak predviđaju da bi kamate na plasirane kredite u BiH mogle i rasti.

Podsjećanja radi, Euribor je u padu od najave i lansiranja obimnog programa Evropske centralne banke (ECB) za stimulaciju privrede eurozone, a koji se tiče kupovine obveznica zemalja eurozone, čija će ukupna vrijednost premašiti bilion eura.

"Činjenica da je tromjesečni Euribor negativan je važan psihološki signal, budući da ta stopa utiče na brojne proizvode koje banke nude", rekao je Frederik Dukroze, ekonomista banke Credi Agricole.

Zajmoprimcima koji otplaćuju kredite s promjenjivim kamatnim stopama snižene su mjesečne rate otplate u svjetlu pada kamatnih stopa.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS - SWOT, smatra da podatak o padu tromjesečnog Euribora u negativnu zonu, u ovom trenutku, ne znači mnogo za BiH.

"Prije svega to i jeste ta međubankarska kamatna stopa na evropskom novčanom tržištu, koja se primjenjuje za njihove banke. Većini naših banaka, od 2008. godine, je ograničen pristup tom tržištu", rekao je Đogo. On smatra da će s oporavkom evropske privrede doći i do rasta stope Euribora, tako da se može očekivati njegov povratak na nivo od dva-tri odsto, pa možda i do onog maksimuma od šest odsto, koliko je bio 2007. godine.

On je podsjetio da je Američka centralna banka (Fed) dugo godina vodila politiku niskih i negativnih kamatnih stopa, te je kako je Amerika izašla iz recesije i ostvarila solidne stope privrednog rasta i pad nezaposlenosti, onda počela razmišljati o podizanju kamatnih stopa na pretkrizni nivo.

Iz Udruženja korisnika kredita "Švicarac" rekli su da je trenutna vrijednost Euribora na međunarodnom tržištu na najmanjem nivou u zadnjih 10 godina, te se zadnjih mjeseci kreće oko 0,25 odsto, a da je najviša vrijednost u posljednjih 10 godina zabilježena 2009. i iznosila je 6,50 odsto. Kako su naveli, cilj izjave direktora Agencije za bankarstvo FBiH Zlatka Barša, da bi krediti vezani za evro (Euribor) mogli doživjeti sudbinu i rast rata kao krediti vezani za švajcarski franak, obmanjivanje javnosti i skretanje pažnje s "otimačine i pljačke" koja je u toku nad korisnicima kredita u CHF.

"Krediti vezani za Euribor neće doživjeti sudbinu kredita vezanih za švajcarski franak, kako je naveo Barš, izuzev kod onih korisnika koji su kredite podigli zadnjih mjeseci i koji mogu očekivati rast rate za dva do tri posto u narednom periodu", saopšteno je iz UKK "Švicarac".

Dodaju da su banke, kad je 2009. vrijednost Euribora dostigla 6,5 odsto, s pravom obavijestile klijente da su prinuđene podići kamatu za razliku rasta vrijednosti Euribora, "ali kada je njegova vrijednost pala na tri odsto i nastavila padati, nisu obavijestile klijente o smanjenju kamata, već ćute i pljačkaju bh. građane pod okriljem regulatora rada banaka".

Zašto je nama važan Euribor

Kamatna stopa velikog broja kredita plasiranih u BiH vezana je za kretanje Euribora.

Banke pri formiranju kamatne stope za takve kredite obračunavaju svoju bankarsku maržu i na nju pridodaju visinu Euribora. To znači da ukoliko Euribor raste, i kamatna stopa korisnika kredita raste. Isti slučaj bi trebalo da bude i ukoliko Euribor pada i ukupna kamatna stopa bi trebalo da pada.