Isplate štedišama od sljedeće godine

Prema zakonu, štediše ili njihovi nasljednici zahtjeve će morati sastaviti na posebnom obrascu i predati ih lično ili putem pošte Fondu za sukcesiju Slovenije i to u roku od 25 mjeseci, a isplata će trajati nekoliko godina, s tim da će već 2016. godine u budžetu biti obezbijeđen novac za štediše.

"Fond će u roku od tri mjeseca donijeti rješenje o svakom zahtjevu i štediši poslati informativni izračun. Ako na taj izračun ne podnese žalbu, sredstva ćemo doznačiti na njegov račun, a ako se žali, vodiće se upravni spor", rekla je slovenačkim medijima Ana Polak-Petrič, direktorka Fonda za sukcesiju.

Kada su u pitanju kamate, Vlada Slovenije zakonom je predložila da depoziti do kraja 1991. i 1992. godine budu okamaćeni stopom od šest odsto koja se spominje i u presudi suda, dok bi za razdoblje nakon toga kamatna stopa bila 1,79 odsto godišnje.

"Ključno pitanje je kolike će biti kamate na obveznice. Mi nismo očekivali kamatnu stopu od 1993. do 2015. godine, i to je dobro. Sada samo ostaju obveznice i u kojem će roku biti isplaćena štednja", rekla je Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.

Predlagači zakona pri utvrđivanju kamatnih stopa vodili su se motivom da štediše dobiju vrijednost svojih depozita iz vremena kada su ulagale novac u banku, a kamata od 1,79 odsto određena je na osnovu tadašnjeg kretanja kamatnih stopa koje su važile u Njemačkoj, s obzirom na to da je najveći dio stare devizne štednje bio u njemačkim markama.

Kada je u pitanju broj starih deviznih štediša, Slovenija očekuje preko 300.000 zahtjeva. Slovenci će morati zaposliti tridesetak službenika koji će zahtjeve štediša iz Hrvatske i BiH upoređivati sa bazama podataka Ljubljanske banke, odnosno njenih podružnica u Zagrebu i Sarajevu.

E, tu bi već mogli nastati prvi problemi za štediše iz BiH, s obzirom na to da slovenački mediji navode da sa bazama podataka iz Hrvatske nema problema i da su sređene, za razliku od onih iz BiH koje nisu kompletirane.

Prema pisanju tih medija, slovenačka vlada intenzivno razgovara sa BiH da im preda bilanse Ljubljanske banke u Sarajevu, a sve dok se to ne dogodi, zahtjevi štediša iz BiH neće moći biti razmatrani.

Prema zakonu koji je predložila slovenačka vlada, predviđa se da će za podmirenje starih deviznih štediša u Hrvatskoj i BiH biti potrošeno oko 385 miliona evra, u šta su uračunati glavnica, kamate i upravni troškovi cijelog postupka. Sredstva će biti osigurana najvećim dijelom u budžetima za 2016. i 2017. godinu.

Inače, ukupan dug Ljubljanske banke prema štedišama u BiH i Hrvatskoj iznosi oko 257 miliona evra bez kamate, s tim da štedišama u BiH bez kamate duguje preko 250 miliona tadašnjih maraka, koji će, kako je zakon predvidio, po kursu iz 1999. godine biti konvertovani u evro.

Podsjećanja radi, jula prošle godine Sud u Strazburu donio je konačnu presudu u predmetu "Ališić i drugi protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije", po kojoj je Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama Ljubljanske banke izvan Slovenije. Takođe, istom presudom Srbija je odgovorna za povrat takve štednje štedišama Invest banke van Srbije i takođe do 16. jula mora predložiti zakon, odnosno na koji način planira izvršiti povrat te štednje.

Problemi u vezi sa štednjom započeli su devedesetih godina, kada je tadašnja Ljubljanska banka zatvorila svoje poslovnice u BiH, a nakon toga likvidirala tu banku i svu imovinu prenijela na Novu ljubljansku banku, a obaveze ostavila na računu Ljubljanske banke. Borba za štednju u Ljubljanskoj banci započela je odmah nakon rata, odnosno 1997. godine, i to pred slovenačkim sudovima, međutim nedugo nakon toga donesen je zakon kojim se takvi postupci proglašavaju nezakonitim i Republika Slovenija se u njima proglašava nenadležnom. Ipak, na kraju konačnu riječ dao je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.