Čedo Risović: Poslodavcima naplaćen 1,1 milion KM kazni

„Prioritetni cilj Inspekcije nije kažnjavanje, već da se poslovanje prevencijom i korekcijom uskladi sa zakonom. Ipak, represivne mjere su izricane u slučajevima gdje su tendenciozno kršeni zakoni“, naglasio je.

Koje vrste kršenja Zakona o radu ste najčešće evidentirali u 2013. godini?

RISOVIĆ: Prema preliminarnim podacima, Republička inspekcija rada je u 2013. godini izvršila više od 6.100 kontrola. U oko 34 odsto kontrola inspektori su utvrdili nepravilnosti kod obračuna i isplate plata i naknada plata, zaključivanja i primjene ugovora o radu, otkaz ugovora o radu, radnog vremena, rada na crno, te sprovođenja mjera zaštite na radu.

Koliki je iznos kazni koje ste lani izrekli poslodavcima u RS?

RISOVIĆ: Prioritetni cilj Inspekcije nije kažnjavanje, već da se preduzimanjem preventivnih i korektivnih mjera poslovanje uskladi sa zakonom. U 84 odsto kontrola u kojima su utvrđene nepravilnosti inspektori su izricali upravne mjere i nalagali otklanjanje nepravilnosti. Ipak, u slučajevima gdje su tendenciozno kršeni zakoni izricane su represivne mjere. U 2013. godini Inspekcija je poslodavcima izrekla kazne u vrijednosti od oko 1.108.000 KM.

Koliko često primate prijave i pritužbe od radnika?

RISOVIĆ: Od ukupnog broja kontrola izvršenih u 2013. godini 27 odsto su vanredne kontrole izvršene na osnovu inicijativa upućenih od strane drugih organa, organizacija, građana i radnika. U oko 38 odsto vanrednih kontrola inspektori su utvrdili da je inicijativa za inspekcijsku kontrolu bila osnovana, dok se u preostalih 62 odsto vanrednih kontrola ispostavilo da navodi nisu bili osnovani.

Da li zakon daje inspektorima dovoljno ovlaštenja u smislu kažnjavanja pravnih lica koja krše zakonske propise iz oblasti rada?

RISOVIĆ: Inspektorima otežava rad to što pojedine oblasti nisu potpuno pokrivene propisima. Na primjer, za knjigu satnice, šihtaricu, nije propisan obrazac i događa se da poslodavci vode dvojne evidencije, tako da je teško utvrditi stvarno stanje, a radnici ne žele dati izjavu da rade prekovremeno jer strahuju od otkaza. Veliki problem je i ostavljena zakonska mogućnost da poslodavci nakon pet dana od dana zaključenja ugovora o radu mogu prijaviti radnika na obavezne vidove osiguranja. U praksi to dovodi do zloupotreba, gdje poslodavci u trenutku kontrole tvrde da je radnik počeo s radom prije nekoliko dana i tek onda u ostavljenom roku regulišu radni status radnika.

Koliko često poslodavci nezakonito daju otkaz radnicima?

RISOVIĆ: S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju česta je pojava da poslodavci smanjuju broj zaposlenih ili potpuno prestaju s radom. Nepravilnosti koje se utvrde u ovim kontrolama najčešće se odnose na utvrđivanje otkaznog roka i prava na otpremninu. U odnosu na prethodne godine uočeno je i da poslodavci odjave djelatnost kod nadležnih organa, a da istovremeno nastave s radom.
Povrede na radu

Kad je riječ o povredama na radu, da li je 2013. godina bila povoljnija ili nepovoljnija od ranijih?

RISOVIĆ: Poslodavci i dalje nedovoljno pažnje posvećuju preventivi. U oblasti zaštite na radu u 2013. godini izvršeno je više od 1.700 kontrola, gdje su u oko 44 odsto slučajeva utvrđene nepravilnosti. Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do povreda na radu su propusti u organizaciji i sprovođenju mjera zaštite na radu, primjeni preventivnih mjera, osposobljenosti radnika, te propusti u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi. U 2013. godini u oblasti nadzora Inspekcije rada dogodilo se šest povreda na radu sa smrtnim ishodom i 67 težih povreda. U 2012. godini bilo je 14 povreda na radu sa smrtnim ishodom i 55 težih povreda. Kao najrizičnije djelatnosti za povrede su šumarstvo i drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda.