DOBOJSKI INFO PREDSTAVLJA: Suštinske promjene koje donosi Zakon o stečaju

Prva naočigled vidljiva promjena jeste promjena naziva zakona kojom zakonodavac otklanja određene dileme, a koje se odnose na činjenicu da je raniji Zakon o stečajnom postupku pogrešno implicirao da je u pitanju samo procesno-pravni propis, dok novi Zakon o stečaju jasno implicira da je riječ kako o procesno-pravnom tako i materijalno-pravnom propisu.

Očekujemo da će prigovori oko dužine trajanja postupaka biti riješeni novim zakonom jer isti predviđa načela ekonomičnosti i hitnosti postupaka. Propisano je da su sudski i upravni postupci koji su u vezi sa postupkom restrukturiranja i stečajnim postupkom hitne prirode i prioritetno se rješavaju u odnosu na druge postupke, dok se stečajni postupak mora okončati u roku od godinu dana, a složenom slučaju u roku od dvije godine.

Potpuno novi institut predviđen zakonom jeste postupak restrukturiranja dužnika. Prema zakonskoj definiciji postupak restrukturiranja se sprovodi radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti. Dakle, postupak restrukturiranja bi trebao da omogući “ozdravljenje” dužnika, kao i povoljnije uslove namirenja povjerilaca, a u cilju sprečavanja da se protiv dužnika pokrene i vodi stečajni postupak. Osnovni cilj postupka restrukturiranja jeste da se dužniku, koji je postao nelikvidan ili insolventan, omogući finansijsko restrukturiranje na osnovu kojeg će postati likvidan ili solventan, a da se povjeriocima omoguće povoljniji uslovi namirenja njihovih potraživanja od uslova koje bi povjerilac ostvario da je protiv dužnika pokrenut i vođen stečajni postupak. Propisano je da se postupak restrukturiranja može otvoriti ako se utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obaveza neće biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci. Iz navedenog slijedi zaključak da stečajni dužnik koji je platežno nesposoban, a to znači da 60 dana i više neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno, ne podliježe zakonskoj mogućnosti da se nad istim pokrene i provede postupak restrukturiranja jer isti ispunjava uslove samo za pokretanje i provođenje stečajnog postupka. Postupak restrukturiranja pokreće se na prijedlog dužnika ili na prijedlog povjerioca ako je dužnik saglasan s tim prijedlogom, pa je tako povjerilac obavezan da uz prijedlog dostavi i saglasnost dužnika. Sud imenuje povjerenika sa liste stečajnih upravnika koji pregleda dokumentaciju dužnika vezanu za poslovanje, ispituje prijave potraživanja, nadzire poslovanje dužnika, prati izmirivanje troškova postupka i obavlja druge aktivnosti u skladu sa zakonom. Povjerioci svoja potraživanja u postupku restrukturiranja prijavljuju na isti način kao i u stečajnom postupku, s’ tim da se procedura prijave potraživanja u stečajnom postupku novim zakonom nije mijenjala. Ono što je bitno naglasiti jeste da u postupku restrukturiranja društvo nastavlja da posluje, zastupa ga direktor uz nadzor povjerenika, kao i da radnicima ne prestaje radni odnos. Nakon podnošenja prijedloga za otvaranje postupka restrukturiranja do donošenja rješenja o potvrdi postupka restrukturiranja, odnosno rješenja o neprihvatanju plana finansijskog i operativnog restrukturiranja, dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje, ne može otuđivati, niti opterećivati svoju imovinu, a radnici dužnika imaju pravo na platu koja ne može biti manja od najniže plate u Republici Srpskoj.

Postupak restrukturiranja će se okončati u roku od 5 mjeseci od dana njegovog otvaranja, a najduže se može produžiti za 90 dana.
Međutim, treba naglasiti da je i dalje zadržan postupak reorganizacije stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka koji je bio regulisan i ranije važećim Zakonom o stečajnom postupku.

Zakonom o stečaju uvedene su promjene i u samom stečajnom postupku, pa je tako izmijenjen način glasanja u Skupštini povjerilaca na način da se glasa srazmjerno visini potraživanja, a odluka se donosi ako je suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku veća od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca. Potpuna novina je da prva skupština povjerilaca, nakon imenovanja stečajnog upravnika, može da izabere drugog stečajnog upravnika, što do sada nije bilo u nadležnosti skupštine već je pravo izbora stečajnog upravnika bilo isključivo u nadležnosti stečajnog sudije. Nadalje, ovim zakonom sprečava se kasno pokretanje stečajnog postupka tako što su pooštrene kazne za odgovorna lica koja u roku ne podnesu prijedloge za otvaranje stečajnog postupka, kao i za stečajne upravnike koji nezakonito sprovode stečajni postupak i upravljaju imovinom dužnika. Pravilnikom o upravljanju stečajnom masom će biti detaljno regulisane obaveze stečajnog upravnika u pogledu upravljanja stečajnom masom što je takođe novina jer do sada nismo imali ovakav podzakonski akt. Kod unovčenja imovine imamo nekoliko novina od kojih izdvajamo metodu prikupljanja ponuda u zapečaćenim i zatvorenim kovertama sa ciljem da se smanje troškovi kao i broj licitacija. Nadalje, u slučaju završne diobe, ako povjerioci ne prihvate imovinu koja se ne može unovčiti, skupština povjerilaca može tu imovinu uručiti crvenom krstu ili drugoj humanitarnoj organizaciji, socijalnoj i obrazovnoj ustanovi ukoliko je te ustanove prihvate.

Pored pooštravanja njihove odgovornosti, novi zakon je obavezao stečajne upravnike da nakon preuzimanja službe kod osiguravajućeg društva zaključe ugovor o osiguranju od odgovornosti za sve rizike koji su povezani sa njihovom djelatnošću. Propisano je da stečajni upravnik može voditi samo jedan stečajni predmet, a samo iz posebnih razloga može voditi dva stečajna predmeta na području nadležnog Okružnog privrednog suda. Kodeks i pravilnik o nagradama i naknadama stečajnih upravnika biće doneseni naknadno.

Jedan od novih i veoma interesantnih instituta stečajnog postupka je i “prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica”.

U narednom periodu očekuje se donošenje podzakonskih akata koji će omogućiti kvalitetnu primjenu Zakona o stečaju, a u najavi je i donošenje novog Zakona o likvidaciji koji bi se mogao primjenjivati uz novi Zakon o stečaju.

Cilj novog zakona je brz i efikasan stečajni postupak, namirenje povjerilaca u mjeri u kojoj je to moguće, kao i stvaranje uslova za reorganizaciju privrednih društava koja posluju sa teškoćama prije otvaranja stečajnog postupka i to kroz postupak restrukturiranja, a u toku stečajnog postupka kroz postupak reorganizacije. Na ovaj način bi bila zadovoljena i socijalna strana ovog zakona, jer bi ispunjenje finansijskog i operativnog plana restrukturiranja dovelo i do očuvanja radnih mjesta zaposlenih, a time i do koristi za cijelo društvo.