Malo nade za opravak privrede u Republici Srpskoj

Iako je RS lani zabilježila pozitivnu stopu rasta BDP-a za 2,1 posto, analiza doprinosa pojedinih sektora ostvarenom rastu obuzdava potencijalno optimističke prognoze.

‘’Činjenica da su nosioci rasta uglavnom bili sektori s nižom dodatom vrijednosti i da ekonomski rast nije praćen rastom zaposlenosti u privredi, predstavlja pitanje njegovog kvaliteta. Faktori na strani ponude nemaju dovoljan kapacitet rasta u sebi, a novi izvori rasta nisu aktivirani’’, naveli su ekonomisti u najnovijem biltenu SWOT-a.

Najveći lanjski pad BDP-a registrovan je u granama koje su najosjetljivije na kontrakciju domaće tražnje: građevinarstvo (-2,6 posto), poslovanje s nekretninama (-0,8 posto), te trgovina na veliko i malo s ugostiteljstvom (-0,2 posto).

Ekonomisti navode da su posebno zabrinjavajući trendovi u sektoru građevinarstva.

Za razliku od trgovine na malo, koja direktno zavisi od kupovne moći stanovništva i čiji efekat na rast i zaposlenost biva neutralisan kroz “uvoznu pukotinu”, sektor građevinarstva je pokretač rasta i zaposlenosti u s njim povezanim djelatnostima.

Isto tako rast zaposlenosti domaće radne snage i tako ostvareni dohoci predstavljaju osnov za uvećanje domaće potrošnje.

Stoga, slabljenje ili jačanje građevinskog sektora ima značajniji multiplikativni efekat na ostatak privrede.

Imajući u vidu prethodno navedeno, jasno je zbog čega nepovoljni trendovi u građevinarstvu treba da brinu.

Naime, iako je ostvarena veća vrijednost izvršenih radova od 0,8 posto, ona je praćena manjim brojem radnika na gradilištima za sedam posto i manjim brojem efektivnih časova za 6,4 posto.

Takođe, prosječna neto plata ostvarena u sektoru građevinarstva u protekloj godini je iznosila 549 KM i bila je manja za 4,9 posto realno u odnosu na 2012. godinu.

Neto plata zaposlenih u građevinskom sektoru spada među najniže u odnosu na sve druge djelatnosti.