Strane kompanije duguju više od 520 miliona KM

Uprkos ovako nepovoljnoj slici, kada je saradnja sa stranim firmama u pitanju, i dalje se mali broj domaćih preduzetnika odlučuje na ozbiljnu provjeru poslovanja prije nego što s njima sklopi posao. Naime, o tome koliko brzo raste trend nenaplaćenih potraživanja domaćih firmi od stranih kompanija sa kojima su sklopile posao dovoljno govore posljednji podaci koje je objavila stručna služba Privredne komore RS.

Njihova analiza je pokazala da se tokom 2013. ovaj iznos uvećao za 23,36 odsto, odnosno za 98,63 miliona KM, te tako dosegao cifru od 520,97 miliona KM.

Sličan trend rasta dugovanja koje su naše firme zabilježile poslujući sa stranim preduzećima je bio očigledan i u 2012, kada je ova stavka dugovanja skočila za 19,6 odsto, odnosno za 43,78 miliona tokom te godine.

Preciznije govoreći, ova stavka je na kraju 2012. iznosila 422,33 miliona KM, dok je ova cifra na kraju 2011. iznosila 378,55 miliona KM.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je kako je s ciljem zaustavljanja trenda rasta nenaplaćenih potraživanja Komora posljednjih nekoliko godina za privrednike otvorila  mogućnost ispitivanja boniteta, odnosno provjere ukupne poslovne sposobnosti strane firme s kojom planiraju poslovnu saradnju.

"Domaće firme su, nažalost, u jako maloj mjeri tokom ove godine koristile ovu uslugu tako da smo dobili samo tri zahtjeva za informacije o bonitetu preduzeća, dok smo tokom 2013. izdali 26 ovakvih potvrda", kazao je on.

Blagojević je precizirao da informacija o bonitetu sadrži osnovne podatke o preduzeću, rukovodstvu, procjeni rizika, istoriji preduzeća, poslovanju te finansijske podatke. On je podsjetio da je Privredna komora RS pored mogućnosti provjere boniteta firmi iz BiH otvorila opciju da "kontrolišu" firme iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Rumunije.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS SWOT, ocijenio je da iznos dugovanja koje firme iz RS potražuju iz inostranstva očito pokazuje da posluju na principu povjerenja.

"Tako se dosta firmi iz RS kad sarađuje s firmama iz regiona ponaša po principu 'oni su naši i mi im vjerujemo', a kad dođe do problema s naplatom onda se pitaju ko je kriv", rekao je Đogo. On je objasnio da kod poslovanja s inostranstvom jedna od dobrih opcija obezbjeđenja poslovanja predstavlja korištenje mogućnosti akreditiva kod banaka.

"S akreditivom stvar praktično funkcionište tako što kupac prije izvršenja ugovora stavlja na raspolaganje svojoj banci ugovoreni iznos novca i daje nalog za otvaranje akreditiva u korist svog poslovnog partnera, prodavača. Poslije otvaranja akreditiva banka dostavlja prodavaču, isporučitelju robe, izvozniku ili njegovoj banci obavještenje o otvaranju akreditiva, što ujedno znači da će sredstva iz akreditiva staviti na raspolaganje prodavaču nakon što ispuni svoje ugovorom preuzete obaveze, odnosno isporuči robu i dostavi dokumente", objasnio je on.