ANALIZA: Godine koje dolaze rezervisane za energetske projekte

ULAGANJA U TERMO I HIDRO POTENCIJALE BIH

EFT grupa je potpisala koncesione ugovore za izgradnju TE Stanari i proširenje postojećeg rudnika (ugovor za gradnju sa Dongfang Electric Corporation). U isto vrijeme izgradiće se i hidroelektrana HE Ulog (ugovor sa kineskom kompanijom Sinohidro). Prema analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH ukupna ulaganja u ove projekte će iznositi 1,2 milijarde KM do kraja 2017. godine, a postojećom dinamikom ulaganja EFT grupacija, obezbjedit bi trebala u 2015. godini do 300 miliona KM.

"Gledajući pozitivni trend iz prošle godine uz daljnje jačanje ekonomskog rasta u zemljama regiona ulaganja bi mogla biti i nešto veća ukoliko bi otpočela realizacija najavljenih energetskih projekata u Termoelektrane-Toplane Zenica (ukupne vrijednosti 500 miliona KM) i TE Ugljevik 3 (ukupne vrijednosti od preku 1 milijardu KM). KTG Zenica je još u julu 2013. godine potpisala ugovor sa kineskom kompanijom SEPCO III za izgradnju Termo- elektrane-Toplane Zenica. SEPCO III bi trebao po sitemu ključ u ruke završiti TO-TE Zenica uz ukupno planirano ulaganje u projekat oko 500 miliona", navedeno je u Strateškom okviru.

U RS-u je planiran početak izgradnje TE Ugljevik 3 u ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde KM u periodu od 3-4 godine i poslovi bi se trebali izvoditi preko formiranog zajedničkog preduzeća Comsar Energy RS u kome je vlasnik 90 posto Comsar Energy Ltd. a 10 posto Rudnik i Termoelektrana Ugljevik. Potpisan je ugovor za gradnju sa kineskom China Power Engineering Consulting Group Corporation (CPECC),dok će prema planu kompletnim procesom izgradnje u tehnološkom i tehničkom smislu rukovoditi američka firma Black and Veatch. Do sada je u studije izvodljivosti, priremne radove i dobijanje dozvola, uloženo oko 63 miliona KM mada su evidentna kašnjenja sa početkom izgradnje glavnog objekta. Time bi ulaganja u elektro energetski sektor ukupnom iznosu mogla dostići 690 miliona KM u 2015. godini.

U analizi koja se odnosi na strane investicije navodi se i usvojeni plan privatizacije za 2015. godinu u Federaciji BiH prema kojem je planirana prodaja dijela državnog kapitala u firmama (prema knjigovodstvenoj vrijednost 770 mil KM).

"Prema dosadašnjem negativnom iskustvu u neuspjelim prodajama ponuđenih firmi ne mogu se očekivati značajnija ulaganja od strane stranih ulagača", navedeno je u ovom dokumentu.

ULAGANJA U AUTOPUTEVE

Što se tiče daljeg razvoja oko direktnih stranih ulaganja u 2016. godini trebala bi biti od 980 - 1.080 miliona KM. Stručnjaci smatraju kako bi pored ulaganja u elektroenergetski sektor, značajnija strana sredstva mogla donijeti ulaganja u autoputeve. U planu je izgradnja dijela autoputa na relaciji Doboj Jug-Žepče gdje bi se na bazi koncesije (po sistemu D-B, Desing an build) mogla obezbijediti potrebna sredstva u ukupnom iznosu od oko 380 miliona EUR koja bi se sukcesivno u skladu sa izgradnjom dionica puta uplaćivala u narednom periodu. Takođe je planirana izgradnja dijela autoputa Doboj-Vukosavlje gdje bi potrebna sredstva u iznosu od oko 350 miliona EUR bila obezbjeđena na principu javnog privatnog partnerstva. Time bi DSU na godišnjem nivou od ulaganja u ove dionice autoputeva mogla iznositi od 100 do 200 miliona EUR.

U 2017. godini stručnjaci ne predviđaju neke velike razlike u visini direktnih stranih ulaganja, te će se prema planovima kretati od 940 miliona -1.040 miliona KM.

"Osim nastavka ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva (u elektro energetski sektor 440 miliona a u autoputeve 200 miliona KM) kao interesantan moguće izvodiv projekat pojavljuje se ulaganje u Tvornicu cementa Banovići ukupne vrijednosti oko 400 mil.KM", navodi se u Strateškom dokumentu.

Naime, Studija izvodljivosti pokazuje minimalne troškove transporta ulaznih sirovina koje bi bile obezbjeđene iz termoelektrane i rudnika kao nusprodukt procesa sagorijevanja uglja bogatog laporom potrebnim za proizvodnju cementa. Pored niskih troškova sirovinskih komponenti kao nusprodukata termoeletrane za proizvodnju cementa bio bi bezbjeđen i visokokalorični ugalj iz rudnika kao uz već postojeću putnu i elektro-energetsku infrastrukturu. Ako bi se prema planu na vrijeme pronašao strateški partner izgradnja bi bila završena do kraja 2017.godine tj. početkom 2018. godine.

NASTAVAK TRENDA STRANIH ULAGANJA U 2018. GODINI

Trend stranih ulaganja prema mišljenju stručnjaka nastavit će se i u 2018. godini kada su planirana ulaganja od 910-1010 miliona KM. Ulaganja u elektro energetski sektor su do 310 miliona KM uz nastavak ulaganja u izgradnju puteva. Potrebno je napomenuti da prilikom izrade projekcije nije uzeta u obzir realizacija projekta izgradnje elektroenergetskog sistema HES Gornja Drina (raskinut je ugovor o strateškom partnerstvu između Elektroprivrede RS i njemačke kompanije RWE-Innogy uz procjenjenu vrijednost projekta 460 mil. EUR). Nije uzeto u obzir ni ulaganje u projekat HES Donja Drina. Do sada je potpisan sporazum Vlade RS i američke komanije NGP za istraživanje i izradu studije izvodljivosti hidropotencijala donjeg sliva rijeke Drine (HES Donja Drina sa hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i Drina 3 ukupne instalisane snage 365 MW čija bi ukupna vrijednosti investicije iznosila 1,3 milijarde EUR).