DOBOJ: Članovi Zavičajnog kluba “Izvor” proslavili desetogodišnji jubilej (VIDEO)

Tradicionalnim okuljanjem i druženjem, članovi Zavičajnog kluba“Izvor“ njeguju tradiciju, kulturu i običaje sarajevsko – zeničkog kraja, koji su napustili za vrijeme rata.Upravo na osnovu običaja iz zavičaja, “Izvor”, koji je osnovan prije deset godine, utemeljio je i ovo druženje.

– Mi danas pretpostaljvamo da na području Doboja živi preko 500 domaćinstava koji potiču sa prostora sarajevsko-zeničke regije. Posebno sa zeničke regije jer Zenica i Doboj su dva susjedna grada. Sa oko 1 500 stanovnika stanovništva, a možda i više. Naši su članovi svi koji su porijeklom iz centralnog dijela Bosne i Hercegovine – izja ELTA 1 HD predsjednik Zavičajnog kluba „Izvor“, Simo Radić.

Jednom godišnje kod crkve, okupljali su se kažu i na svom ognjištu, koji su bili primorani da napuste. S obzirom da ih je sila i prilika navela na život u Doboju, tu tradiciju odlučili su da nastave i u toj sredini.

– Mi smo počeli da se skupljamo od ’96. godine. Prvi sabor održan je kod crkve u Doboju, o Svetom Panteliji. Tada smo se zvali „Udri“. Od tada do danas smo prolazili kroz različite oblike, organizacije, da bi 23.aprila 2006. godine formirali klub pod ovakvim imenom – kaže Radić.

Tradiciju svoga zavičaja predstavljaju kažu gdje stignu. Učestvuju po zborovima širom Srpske. Prošle godine u okviru Sabora narodnog stvaralaštva u Vojkovićima kod Bijeljine prikazali su običaj sarajevsko-zeničkog kraja za krsnu slavu.

– Recimo jako je zanimljivo koliko se posvećuje pažnja šaranju krsnog hljeba na sarajevsko-zeničkom području u odnosu na ovaj kraj. Čak sam se i ja pitala da li je potrebno sve te tolike šare i svi ti cvjetovi i neki znakovi, međutim kada se čita sama slava, što u Doboju čini mi se nema, kod nas je ta ceremonija malo duža. U čitanju slave ima jedan dio koji kaže, koliko šara na hljebu, toliko sreće u domu, blagostanja. Znači, sve ima svoje značenje – rekla je Rada Janjušić.

– Specifični smo bili što se kod nas peru ruke prije nego što se lomi hljeb i djeca metanušu hljeb, bogom blagosiljaju prije lomljenja samog hljeba – kaže Dragiša Bodiroga.

Prilikom organizovanja ovakvih druženja, vode se devizom ” Šta ćeš jesti donesi, šta ćeš piti, ponesi. S kim ćeš sjesti, izaberi”. Slično je i kada je u pitanju igra i pjesma.Obučeni u narodnu nošnju, pjesme svoga zavičaja pjevaju za svoju dušu.U svemu tome, podršku im pruža i grad Doboj.

– Dolaskom i zeničana i sarajlija u Doboju su se stvorili preduslovi da što bolje radimo. Uklopili su se u našu zajednicu i sigurno svojim kvalitetom pomažu da se razvija grad Doboj – izjavio je gradonačelnik Doboja, Obren Petrović.

Imajući u vidu da su gotovo dvadest godina nastanjeni u Doboju, navikli su kažu i na običaje dobojskog kraja. Osim tradicionalnog druženja povodom Savindana, Izvornjaci praktikuju druženje za Vaskrs i 8. Mart.