DOBOJ: Talenata ima, ali kultura stripa kod nas nazaduje

Crtač stripa Borislav Maljenović smatra da kultura stripa u BiH nazaduje u odnosu na moderne trendove. 

On kaže da se strip u BiH shvata neozbiljno i površno, te da strip autori imaju problem da objave kvalitetna izdanja i priče u okolnostima brze i pitke instant zabave. 

Strip, kao spoj likovne umjetnosti i književnosti, savršen je medij za prenošenje ozbiljnih poruka i pitanja, prilagođen svim uzrastima i temama, ističe Maljenović za Srnu. 

Ovaj Dobojlija ocjenjuje da se strip "suočava sa krizom, kao i sve druge vrste vizuelnih umjetnosti" i objašnjava da je veliki izazov napraviti priču koja će u takvim okolnostima postići velike tiraže. 

"Ako želite publiku, u stripu crtež mora biti kvalitetan, kao i priča. LJudi su danas navikli na masovne medije i društvene mreže i, umjesto kvalitetno vizuelno predstavljene teme, svi hoće brzu instant zabavu - `odmah i sada`", navodi Maljenović. 

Kod stripa se vodi računa o sadržaju, koji se kontroliše u zavisnosti od dobi čitalačke publike ili branše kojoj je strip namijenjen. 

On ocjenjuje da je na svjetskoj sceni strip besmrtan i da mu je budućnost više nego svijetla. 

"Autori stripa u Japanu ne ustručavaju se da se bave temama koje razumiju ljudi iz samo određene branše, a koje ostali ne mogu ili teže razumiju. Japanska industrija to sebi može da dozvoli i takav strip opstaje", navodi Maljenović. 

U takvim zemljama strip se kotira veoma visoko u društvenom i kulturnom životu i ozbiljno se promoviše, a autori se tretiraju i poštuju kao veliki umjetnici. 

Maljenović podsjeća da strip scena u Republici Srpskoj i BiH ima istoriju, ali se ne shvata ozbiljno, kao i većina drugih vidova umjetnosti. 

"Strip se tretira kao klasična književnost, svako voli da pročita knjigu/strip. Ali, ako kažeš da se time baviš - onda dobijaš epitet čudaka", navodi Maljenović. 

On napominje da se mnogo crtača sa prostora bivše Jugoslavije profesionalno bavi ovom umjetnošću i crta za strane izdavačke kuće, prvenstveno iz Japana, Francuske, Italije i Amerike, koje su danas centri strip industrije. 

Maljenović ističe da pokušaji promovisanja ili organizovanja salona stripa na ovim prostorima nailaze na otpor i nepovjernje, ali da tokom posljednjih 25 godina određena grupa ljudi pokušava da podigne status stripa i sam strip, kao i autore, na viši nivo. 

On ukazuje na Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija" iz Banjaluke, koje strip scenu čini prisutnom i živom i otvoreno je za izdavanje radova mladih neafirmisanih autora fokusiranih na strip kao umjetnost i medij. 

"Smatram da strip scena nikad nije bila raznovrsnija i kvalitetnija. A mlađi crtači, scenaristi i koloristi bukvalno prave čuda u savremenom stripu", navodi Maljenović. 

Maljenović se crtanjem stripa bavi već pet godina i objašnjava da tokom procesa nastajanja "strip table" ili cjeline učestvuje jedan ili grupa od šest ljudi. 

"Preko scenariste nastaje ideja radnje stripa, nastupa crtač u nekoliko faza - olovke, tuš, kolorisanje, zatim upis teksta, nakon čega preuzima uredništvo. Dešava se da crtač i kolorista urade čitav strip album od nekih 50 strana, a da im uredništvo vrati na doradu", navodi Maljenović.

On kaže da je riječ o obimnom poslu koji zahtijeva i do deset časova angažovanosti dnevno, jer kvalitet od prvog do posljednjeg kadra mora biti istog kvaliteta. 

U odnosu na nekadašnji period, kada je strip rađen isključivo perom i četkicom, danas je crtanje značajno olakšano upotrebom modernizovanih crtačkih alata, između ostalog, crtačkih tableta koji omogućavaju lagane i brze ispravke i ne usporavaju proces nastanka stripa. 

Maljenović podsjeća da su u proteklih pet godina u Doboju organizovane tri izložbe stripa zahvaljujući razumijevanju zaposlenih u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje. 

Kako bi popularizovao strip kao umjetnost, Maljenović navodi da je u okviru posljednje izložbe organizovao i strip radionicu, koja je dobro prihvaćena.