DOBOJ: Ove godine obilježavanje dva značajna istorijska događaja

Član Organizacionog odbora i direktor gradskog Centra za kulturu i obrazovanje Novak Radojčić rekao je Srni da će u okviru obilježavanja ovih važnih događaja biti organizovane brojne prateće kulturne manifestacije.

On je najavio da će u tom duhu biti izrađena monografija o gradu, organizovane brojne izložbe, skupovi, Teatar fest, a od 1. marta na zgradi Centra biće izložena i dva bilborda.

Radojčić je naveo da je za izradu monografije okupljen tim istaknutih ličnosti, koji su rukovodili ili rukovode značajnim institucijama na ovom području.

On je naveo da je prvo pisano pominjanje grada Doboja u dopisu iz 1415. godine u kojem dubrovački trgovci obavještavaju mađarskog kralja Sigismunda o logorovanju vojske pod dobojskom tvrđavom u Usori.

Kada je riječ o obilježavanju 100 godina od osnivanja dobojskog logora, Radojčić kaže da je 27. decembar krajnji rok za izradu spomen-kompleksa "Dobojski logor 1915 - 1917" u neposrednoj blizini željezničke stanice, gdje je u Prvom svjetskom ratu bio austrougarski logor za internirane Srbe.

"Riječ je o manjem spomen-kompleksu koji će imati i svoju obrazovnu svrhu da bi se od zaborava otrglo prvo etničko čišćenje nad Srbima u 20. vijeku i ispunio dug prema nevino stradalim ljudima", rekao je Radojčić.

On je naveo da će ove godine početi izgradnja spomenika, nakon što su u prethodnom periodu riješena imovinsko-pravna pitanja u vezi sa lokacijom i idejnim rješenjem.

Dobojski logor formiran je 27. decembra 1915. godine sa namjerom austrougarske vlasti da stvori tampon-zonu, koja je trebala da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, a što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom području.

Kroz logor u Doboju do 5. jula 1917. godine prošlo je 45.971 lice, od kojih 17.000 žena i djece, dok ih je oko 12.000 stradalo od posljedica mučenja i iscrpljivanja glađu.

Namjera je bila da se srpsko stanovništvo pogranične zone Gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine ukloni sa vijekovnih ognjišta.

Logor se nalazio na prostoru sadašnje željezničke stanice u Doboju, a internirani Srbi su smještani u drvenim barakama u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske.