HALIMA RESIĆ: Donirati organe i spasiti nečiji život najveće je dobro djelo

Osnovnu školu, gimnaziju i Medicinski fakultet je pohađala u Beogradu. Godine 1984. je postala specijalista interne medicine u Kliničkom Centru Beograd, gdje je radila na Institutu za urologiju i nefrologiju od 1979. do 1992. godine.

1987. godine je magistrirala na Medicinskom Fakultetu u Beogradu, a 1989. je počela izradu doktorske disertacije, 2001 god. je doktorirala na Medicinskom Fakultetu u Tuzli 1993. je radila na Marmara Univerzitetu u Istanbulu, a od 1994. do 1996. radila je u Savjetovalištu za migrante u Minhenu.

Od 1996. godine je bila uposlenik Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, od 2004. do 2019. godine bila je šefica Klinike za Hemodijalizu.

Od 2011. godine je član Medicinske Akademije Bosne i Hercegovine. Odgovorni je istraživač i sudionik u više naučnih projekata. Aktivna je sudionica na više domaćih i internacionalnih kongresa i pozvani predavač u preko 60 različitih međunarodnih i domaćih kongresa.

Objavila je 180 stručnih i znanstvenih radova iz oblasti nefrologije. Pojedini radovi su citirani u svjetskoj literaturi i svjetskim stručnim časopisima.

Autorica je i koautorica u 12 knjiga i različitih publikacija.

Predsjednica je Udruženja ljekara za nefrologiju dijalizu i transplantaciju bubrega u Bosni i Hercegovini. Predsjednica je udruženja Donorske mreže BiH. Bila je i član Komiteta za kontinuiranu medicinsku edukaciju ERA (Europskog udruženja nefrologa)

Aktivni je član Komiteta ISN-a (svjetskog udruženja nefrologa) za jugoistočnu Europu i član borda SRC (Sister Renal Center) programa pri ISN-u. 2021. godine je izabrana za mentora iz nefrologije pri ISN-u. Predsjednik je Mediteranskog udruženja nefrologa.

Član je Evropske asocijacije profesora emeritusa. Članica je i borda Balkanskog udruženja nefrologa čiji je predsjednik bila dvije godine. Također je i bila je recenzent za više naučnih radova i knjiga.

Za svoj naučni i stručni rad dobila je više priznanja i nagrada.

Jedna je od deset najcitiranijih profesora na Univerzitetu u Sarajevu.

U sklopu kampanje Udruge za uspjeh mladih „Budi donor, spasi život“ akademik prof. dr. Resić, kao predsjednica Donorske mreže akademik prof. dr. Resić govori o aktualnim temama vezanim za donorstvo.

Možete li nam ukratko predstaviti Donorsku mrežu BiH i njenu misiju?

Donorska mreža u BiH Donorska mreža u BiH je nevladina organizacija, registrovana u Tuzli 2002.godine, a danas sa sjedištem u Sarajevu, čija je predsjednica akademkinja, prof.dr. Halima Resić. Članstvo Donorske mreže u BiH čine ljekari i pacijenti, a osnovna misija je educiranje građana, pacijenata i ljekara o značaju doniranja organa nakon smrti i poboljšanje stanja u oblasti transplantacija.

Donorska mreža u BiH egzistira 20 godina skoro pa isključivo na entuzijazmu svojih članova (do 10 aktivnih članova, uključujući članove organa Udruženja). Osim edukacija, Donorska mreža je, sa udruženjima pacijenata, izdala do sada skoro 80 000 donorskih kartica građanima. Iako donorske kartice nemaju zakonsku obavezujuću snagu, one su podstrek za razgovor s porodicama i signal ljekarima da je osoba željela biti donor – ukoliko dođe do moždane smrti. 

Donorska mreža organizuje svake godine najmanje dva velika događaja: obilježavanje Svjetskog dana bubrega (u martu) i obilježavanje Evropskog dana donorstva i zahvale donorima (oktobar). Obilježavanje se provodi putem konferencija, uličnih informativnih akcija i generalno – podizanjem svijesti o značaju donorstva.

Ključni partner Donorske mreže u BiH je Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, sa kojim zajedno planiramo i realizujemo većinu aktivnosti (UDITFBiH).

U posljednjim godinama Donorska mreža je uspjela dovesti u BiH predstavnike Španskog instituta za transplantacije (prvi u svijetu po uspjehu) i Turske transplant mreže. Također, zahvaljujući angažmanu rukovodioca Odsjeka za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova, kao i uvažene ministrice, uspjeli smo da se Evropski dan donorstva prvi put obilježi u institucijama BiH – velikom konferencijom u Sali Parlamentarne skupštine BiH u oktobru 2024.godine.

Kakva je trenutna situacija u BiH po pitanju doniranja organa?

Kada govorimo o doniranju organa, važno je razlikovati donorstvo nakon moždane smrti, kada porodica daje pristanak da se od preminule osobe donira do pest organa i spasi isto toliko života i donorstvo za života, kada se donira jedan organ ili dio organa članu porodice. U oba slučaja, svijest i znanje naših sugrađana je, nažalost, jako niska, ali bilježimo ohrabrujući napredak od prošle godine. U ovom pogledu ključna je uloga bolničkih koordinatora te smo izuzetno zahvalni doktoricama Čaušević i Rizvanović, iz Kantonalne bolnice Zenica, koje godinama ne odustaju od razgovora sa porodicama i spašavanja života ovim načinom.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u promicanju donorstva?

Najveći izazov svakako predstavljaju finansijske nemogućnosti. Donorska mreža više od 20 godina opstaje isključivo na entuzijazmu članova, a sve u cilju spašavanja života naših sugrađana. U pogledu građana, naš mentalitet je zaista specifičan i ljudi nerado govore i razmišljaju o smrti pa je interes građana veoma ograničen. Brojne zablude koje prate pitanje doniranja organa nakon moždane smrti, teško se mogu otkloniti ukoliko ne razgovaramo otvoreno o njima.

Zašto je važno podizati svijest o doniranju organa?

Za većinu bolesti, nauka je pronašla lijekove ili način da se život produži. Kod zatajenja organa, osim dijalize bubrega, koja samo produžava nekvalitetan život – nema zamjene niti lijeka. Samo zdrav organ može pacijenta i njegovu porodicu, od iščekivanja smrti i potpune brige o pacijentu, dovesti do toga da pacijent bude zdrav i punopravan, koristan član zajednice. Za organe nema zamjene, a preminule osobe od svojih organa više nemaju koristi. Zato je izuzetno važno razgovarati o doniranju organa nakon moždane smrti i učiniti (ukoliko se ostvare medicinski uslovi), ovo, po svim religijama – najveće dobro djelo – spasiti živote.

Koliko ljudi trenutno čeka na transplantaciju u BiH?

Ne postoje tačni podaci za sve pacijente i liste čekanja na koje se pacijenti sami prijavljuju, vode se na nivou entiteta, ali slobodno možemo reći da više od 300 osoba koje su se prijavile na liste čekanja očekuje najvažniji poziv u životu – da postoji donor. U isto vrijeme više od 2000 osoba je na dijalizi bubrega.

Kakav je pravni okvir za doniranje organa u BiH? Postoje li prepreke u zakonodavstvu?

Trenutno zakonodavstvo nije savršeno i sasvim je sigurno da ima prostora za poboljšanje i olakšanje donorstva, ali je činjenica da ono isto tako i ne ometa donorstvo ukoliko postoje donori. 

Koje su glavne zablude i mitovi o doniranju organa?

Osnovna zabluda je da neke religije ne odobravaju doniranje organa, što je potpuno pogrešno i vrlo lako su dostupni stavovi vjerskih zajednica po pitanju doniranja organa i za života i nakon smrti. Nadalje, građani misle da, ako potpišu i uzmu donorsku karticu bivaju negdje evidentirani kao potencijalni donori i da ih to može dovesti u opasnost što je potpuna neistina. 

Ne postoji registar osoba koje imaju donorske kartice, niti se ikada uzimaju ikakvi lični podaci o medicinskom statusu osoba koje su nosioci donorskih kartica. To je isključivo znak naše volje, koji nosimo sa sobom, ako želimo, a mnogo je važnije da porodica zna za našu želju za donorstvom.

Kako se osigurava etičnost i transparentnost u procesu doniranja i transplantacije?

Propisima medicine, ali i krivičnim zakonom (trgovina organima je krivično djelo). Jasno su propisane anonimnost i postupanje kod doniranja organa. Organ preminule osobe može dobiti isključivo osoba na listi čekanja, koja je medicinski najpopudarnija organu. 

Nikakve malverzacije nisu moguće u ovom kontekstu, a obezbijeđena je višestruka kontrola.

Kako educirate građane i liječnike o važnosti doniranja organa?

Kako smo i ranije rekli, putem pripreme i izdavanja brošura, organizovanja javnih događaja, medijskih istupa, stručnih skupova za ljekare i medicinsko osoblje, ali i svakodnevnom komunikacijom putem društvenih mreža. Svako motivisanje na razmišljanje o donorstvu je edukacija.

Na koje načine građani mogu izraziti želju da postanu donori?

Najvažnije je da se građani dobro informišu i da svoju želju saopšte porodici, jer, u slučaju moždane smrti (a samo takve osobe mogu biti donori), pristanak porodice je neophodan i bez njega nema doniranja organa. Ukoliko građani žele, mogu od nas zatražiti donorsku karticu putem forme na web stranici http://www.donorskamreza.com ili posjetiti jedan od događaja koji organizujemo te karticu potpisati i nositi sa sobom kao znak volje.

Kako BiH surađuje s drugim državama i međunarodnim organizacijama po pitanju transplantacija?

Bosna i Hercegovina je kroz 20 godina razvila saradnju sa naprednim državama u oblasti transplantacija te su educirani naši ljekari od strane ljekara iz Hrvatske, Slovenije, Španije, Turske... Nažalost, za sada nemamo članstvo u međunarodnim organizacijama, ali smo podnijeli aplikaciju za članstvo u EUROTRANSPLANTU, čiji i sam proces verifikacije zahtijeva napredak u BiH.

Što bi se moglo učiniti kako bi se povećao broj donora u BiH?

Na profesionalnoj strani, važno je omogućiti ljekarima tehničku i profesionalnu osposobljenost za transplantacije i uspostaviti sistem odgovornosti u dijelu bolničkih koordinatora. Na strani građana, važno je da znamo da su 20 puta veće šanse da će nam organ zatrebati, nego da ćemo preminuti od moždane smrti i biti u prilici da doniramo organe i spasimo živote. Važno je razmišljati iz perspektive primaoca, a ne donora. Jer, kada organi zataje – ako nema donora, nema ni spasa. A svi mi smo potencijalni primaoci i donori. To je jedan krug.

Koje su vaše želje i ciljevi za budućnost Donorske mreže?

U svim uspješnim zemljama u oblasti transplantacija, nevladine organizacije su, pored ljekara i sistema te medija i građanstva, ključni faktor za uspješnost transplantacija i donorstva. One su garant edukacije i transparentnosti. Želimo da Donorska mreža u BiH bude prepoznata kao takva i da zauzme mjesto koje joj pripada zbog ove uloge.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!