RODNO ZASNOVANO NASILJE: Tišina koja ugrožava živote

Pravosudni sistem i zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim izazovima u zaštiti žrtava rodno zasnovanog nasilja, dodatno otežanim fragmentacijom nadležnosti između entiteta i Brčko Distrikta, što dovodi do neujednačene primjene zakona i zaštitnih mjera. Femicid kao najekstremniji oblik nasilja nad ženama nije dovoljno prepoznat u zakonodavstvu, što dovodi do blagih kazni za počinioce. Posljedice femicida ne pogađaju samo žrtve već i njihovu djecu, koja nakon ubistva majke ostaju bez sigurnog porodičnog okruženja. Mnoga djeca završavaju u sistemu socijalne zaštite, u domovima za nezbrinutu djecu ili kod hraniteljskih porodica, dok se suočavaju s teškom traumom i nesigurnom budućnošću. U isto vrijeme, djeca često nisu prepoznata kao žrtve koje trebaju posebnu zaštitu, pa su psihosocijalni programi u ovakvim slučajevima rijetki i neprilagođeni djeci sa traumatskim iskustvima, ostavljajući ih bez adekvatne podrške u procesu oporavka.

Izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine upućen Lanzarote komitetu donosi ključno upozorenje o tome kako sistem ne uspijeva adekvatno zaštititi djecu od nasilja. Mnoga djeca ne znaju kome da se obrate kada dožive nasilje jer nemaju izgrađen 'krug povjerenja' – mrežu osoba kojima vjeruju i koje ih mogu zaštititi. To su najčešće roditelji, braća i sestre, učitelji, školski pedagozi i prijatelji – osobe koje bi trebale biti prve adrese za traženje pomoći. Povrh toga, mnoga djeca ne vide institucije poput škola, policije ili centara za socijalni rad kao sigurno mjesto gdje mogu potražiti pomoć. Umjesto podrške, često nailaze na nepovjerenje, nerazumijevanje ili strah od dodatne stigmatizacije, što ih sprječava da prijave nasilje.

Jedan od načina za poboljšanje sistema zaštite jeste osluškivanje glasa mladih. Prema podacima iz UNICEF U-Report ankete o rodno zasnovanom nasilju u Bosni i Hercegovini, u kojem je učestvovalo 325 mladih osoba, većinom žena (69%) i mladih u dobi od 15 do 25 godina, više od 58% ispitanika smatra da je edukacija ključna za prevenciju nasilja, dok je tek 14% istaklo važnost poboljšanja zakonskih okvira. Ove brojke govore mnogo o sistemskim izazovima – obrazovne institucije se rijetko bave ovom temom jer je „previše osjetljiva“, nastavnici nisu obučeni za vođenje ovih razgovora, a mnogi mladi smatraju da ne postoji dovoljno interesa za temu. No, može li biti opravdanja za šutnju kada znamo koliko je žena i djece pogođeno ovim problemom?

Mnogima je 8. mart prilika da govore o ravnopravnosti i pravima žena i djevojčica, ali pravo pitanje je šta činimo nakon tog dana. Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je nedavno jednoglasno usvojio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji pojačava zaštitne mehanizme protiv nasilja. Novi zakon uvodi:

• elektronsko praćenje počinitelja koji imaju zabranu prilaska,
• odmah primjenjive zaštitne mjere koje sprovodi policija,
• besplatan SOS telefon dostupan 24/7,
• oštrije kazne — do 3 godine zatvora za kršenje zaštitnih mjera,
• sveobuhvatnu podršku preživjelima, uključujući medicinsku, psihološku i pravnu pomoć.

Ovo je ključan korak naprijed u osiguranju sigurnosti, pravde i podrške za preživjele žrtve nasilja. Ipak, kako bi zakon imao stvarni efekat, neophodno je osigurati njegovu dosljednu primjenu i koordinaciju između institucija.

Ako se želimo ozbiljno suočiti s rodno zasnovanim nasiljem, potrebne su sistemske promjene. Femicid bi trebao biti zakonski prepoznat kao posebno krivično djelo, kaznene mjere za počinioce moraju biti strože, a djeci koja preživljavaju traumu potrebno je osigurati redovnu institucionalnu podršku. Potrebni su sveobuhvatni obrazovni programi koji će osnažiti mlade da prepoznaju i spriječe nasilje, kao i unapređenje dostupnih usluga za preživjele, uključujući psihološku i pravnu podršku.

Svako dijete, svaka žena i svaki građanin Bosne i Hercegovine zaslužuju društvo u kojem je nasilje neprihvatljivo, a zaštita i pravda dostupne svima. Vrijeme je da prestanemo šutjeti i počnemo djelovati.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!