Ustavni sud RS nije prihvatio da ocjeni ustavnost izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima

Odluka suda o neprihvatanju inicijative, donesena je nakon što je isti sud prihvatio prijedlog Centra za životnu sredinu (Centar) za prioritetno rješavanje predmeta. Ustavni sud nije formalno pokrenuo postupak ocjene ustavnosti, već je odluku donio u prethodnom postupku.

Inicijativi Centra, podnesenoj u augustu 2024. godine, pridružili su se i drugi subjekti, organizacije civilnog društva, kao i Opština Lopare. Istom se tražilo da Ustavni sud ocjeni da li su izmjene zakona u skladu sa osnovnim principima i pravima zajamčenim Ustavom Republike Srpske, u kojem slučaju bi sporne odredbe zakona bile stavljene van snage.

Kao sporne odredbe označene su one čijom primjenom se dozvoljavaju geološka istraživanja:

• bez poštovanja osnovnih principa lokalne demokratije,
• bez prethodne procjene uticaja za skoro sva geološka istraživanja,
• bez jasno utvrđenih ukupno dozvoljenih količina za metalične mineralne sirovine koje se mogu izuzeti u toku istraživanja.

Međutim, u svojoj odluci, Ustavni sud je utvrdio da osporene odredbe zakona ne narušavaju ustavne norme, da su one u skladu sa ustavnim ovlašćenjima zakonodavca, odnosno ustavnim načelom tržišne privrede i garancija racionalnog korištenja prirodnih bogatstava.

Uz to, Ustavni sud je ocjenio da izmjena i dopuna zakona predstavlja odraz cjelishodne procjene zakonodavca i politike u uređivanju pravnih odnosa u oblasti geoloških istraživanja. 

Ustavni sud je stoga zauzeo stav da nije nadležan da ocjenjuje osporene zakonske norme sa aspekta ustavnih garancija, a u vezi sa potrebom prethodne procjene uticaja i odobravanjem dozvoljenih količina sirovina za izuzimanje tokom istraživanja. Takođe, u vezi sa učešćem jedinica lokalne samouporave, sud je konstatovao da se mišljenje ovog organa, u određenoj mjeri, odražava u mogućnosti da zahtjev za odobravanje geoloških istraživanja bude odbijen ukoliko to odluči ministarstvo.

Konačno, Ustavni sud uopšte nije cijenio uticaj osporenih normi na ustavno pravo na zdravu životnu sredinu, odnosno uticaj njihove primjene u odnosu na standarde međunarodnih izvora prava, i to Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima, Aarhuske konvencije, Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, te Rezolucije UN-a o prepoznavanju prava na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu, na koje se inicijativi posebnom ukazivalo.

„Nerazumijevanje složenosti uticaja osporenih odredbi zakona, kada je sve očiglednija potreba za garancijom ustavnih načela i ljudskih prava, te srazmjernosti prava i obaveza kod upravljanja strateškim resursima, od strane Ustavnog suda je iznenađujuće. Ovo tim prije, jer su inicijativi pridružila i jedinica lokalne samouprave, Opština Lopare, koja je opravdano smatrala da izmjene zakona ugrožavaju osnovne principe lokalne demokratije jer se niži nivoi vlasti suštinski isključuju iz postupka odlučivanja o odobravanju istražnih prava”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru.

Takođe, kako je, po tumačenju suda, pravno stanje bilo potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci su pružali pouzdan osnov za odlučivanje, svoju odluku je donio u prethodnom postupku.

“Ipak, kako sud u obrazloženju odluke takođe navodi da zakonodavac nije dostavio nikakav odgovor na navode iz inicijative, a uvažavajući stručnost suda, postavlja se pitanje da li je pravno stanje stoga moglo biti dovoljno utvrđeno i da li je postojala potpuna činjenično-pravna podloga za donošenje ovakve odluke bez provođenja redovnog postupka ocjene”, dodao je Skomorac.

Podsjećamo, inicijativom se ukazivalo da izmjene zadiru u osnovne principe ustavno-pravnog poretka i zajamčena prava, i to princip lokalne demokratije, pravo svakog čovjeka na zdravu životnu sredinu i dužnost zaštite i unaprijeđenja kvaliteta životne sredine. Odlučivanje koje je lokalnog karaktera je praktički preuzeto u nadležnost jednog ministarstva, koje, pored toga, može da donese konačnu odluku o odobravanju geoloških istraživanja uprkos preprekama koje postoje u propisima iz oblasti zaštite životne sredine koji su u nadležnosti drugog ministarstva.

Narodna skupština Republike Srpske, na sjednici od 4. jula 2024. godine, usvojila je prijedlog izmjena i dopuna zakona, bitno drugačijeg u odnosu na tekst nacrta, uprkos velikoj mobilizaciji široke javnosti u toku javnih konsultacija. Prijedlog zakona je amandmana, a koji su bili podneseni radi zaštite demokratskih principa i ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom.

Izmjene zakona bitno mijenjaju uslove za odobravanje istraživanja što bitno otežava zaštitu prava na zdravu životnu sredinu. Npr., najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se mogla uzeti s ciljem ispitivanja, prije izmjena zakona, iznosila je do 200 m3. Izmjenama zakona, za metalične mineralne sirovine, dozvoljene količine sada iznose do 2.000 tona po jednom tehnološkom tipu.

Formulacija “po jednom tehnološkom tipu” je uvedena izmjenama, i nije razjašnjeno šta se ovakvom formulacijom postiže i da li je to isključivo u cilju višestrukog povećanja zbirne količine materijala, koja se može izuzeti samo na osnovu odobrenja za istraživanje. Ovo posebno zabrinjavajuće i što se izmjenama zakona ukida i obaveza prethodne procjene uticaja na životnu sredinu za skoro sve projekte geoloških istraživanja.

Kako je sporni zakon na snazi od jula 2024. godine, temeljem istog su već produžena geološka istraživanja za određene projekte kojima se građani protive iz navedenih razloga.

Naime, s jedne strane, investitori se sada nalaze u znatno povoljnijoj poziciji nego ranije, dok sa druge strane, principi neophodnih konsultacija, te zaštite i osiguranja prava na zdravu životnu sredinu su dovedeni u pitanje. Građani su stoga zabrinuti zbog posljedica koje geološka istraživanja, na način koji novi zakon omogućava, mogu imati.

Budući da su količine za izuzimanje višestruko veće od onih u ranijem zakonu (što zapravo može graničiti sa eksploatacijom, iako za to ne postoji pravni osnov u fazi istraživanja), odnosno da za odobrenje uglavnom neće trebati prethodna procjena uticaja, te da lokalne samouprave imaju tek tehničku ulogu u postupku odobravanja istraživanja na svom teritoriju – Ustavni sud je tim prije morao intervenisati, što je ipak propustio da učini, kako po inicijativi tako i eventualno po službenoj dužnosti, iako je imao takvo ovlaštenje.

“Usljed date situacije, građani su prepušteni da usklađenost novih normi sa ustavno-pravnim poretkom, kao i proporcije pravne nesigurnosti, sami cijene, a potencijalnu štetnost njihove primjene utvrđuju ličnim iskustvom, dok zaštitu svojih prava traže u redovnim postupcima”, zaključio je Skomorac.

Cjeli tekst inicijative za ocjenu ustavnosti možete pogledati ovdje.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!