DOBOJ: Nezakonje na pjeni od Jelen piva
- Autor Dejan Tovilović CAPITAL
- 5 Komentara
Inspektorat Republike Srpske otkrio je da preduzeće „Molson Coors“ Banjaluka, jedan od najvećih uvoznika piva iz Srbije i Hrvatske, godinama ima skladište u Modriči koje nije registrovano u skladu sa zakonom, saznaje portal CAPITAL. Ovo je nastavak kršenja domaćih propisa zbog kojih su prethodnih godina kažnjeni sa blizu 700 hiljada KM.
Riječ je o podružnici jedne od najvećih pivarskih kompanija u svijetu sa oko 90 brendova među kojima su i pivo Jelen, Ožujsko, Nikšićko, Staropremen, Stella Artois, Corona i drugi, a koja u BiH pod tim imenom posluje od 2011. godine.
Vanredna kontrola je izvršena početkom septembra a prema našim saznanjima prijava nepravilnosti stigla je iz preduzeća “Dejan-Komerc” iz Doboja, koje je sa ovom kompanijom u višegodišnjim sporovima.
Kako tvrde u ovom preduzeću “Molson Coors” na toj lokaciji posluje još od 2015. godine. Očekivali su da objekat bude plombiran i zatvoren ali se to nije desilo.
Naime, rješenjem inspektora preduzeću ”Molson Coors BH” Banja Luka naloženo da poslovnu jedinicu u Miloševcu u Modriči registruje u skladu sa zakonom.
Tek nakon posjete inspekcije „Molson Coors“ je odlučio da ispoštuje zakonske propise.
“Postupajući po Rješenju inspektora subjekt kontrole je kod Okružnog privrednog suda Doboj izvršio registraciju poslovne jedinice”, rečeno je za CAPITAL u Inspektoratu RS.
Dodaju kako je izvršena i kontrola u pogledu legalnosti zatečene robe za koju je utvrđeno da posjeduje potrebnu dokumentaciju a da se poslovne knjige i evidencije vode u skladu sa propisima.
Kazne zbog rabata i konkurencije
Ovo nije prvi put da se “Molson Coors” ogriješi o zakone Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
U septembru 2012. godine Konkurencijski savjet BiH kaznio je “Apatinsku pivaru”, pravnog prethodnika “Molson Coorsa” u BiH sa 265.000 maraka jer su primjenjivali nejednake uslove za distributere u BiH.
Prijava je takođe došla od preduzeća “Dejan Komerc”, njihovog distributera u Republici Srpskoj, koji je bio nezadovoljan načinom obračuna i isplate rabata.
Godinu dana kasnije dolazi još strožija kazna, od 430.000 maraka jer “Apatinska pivara” nije željela da potpiše poslovni ugovor sa “Dejan-Komercom”.
Pivari je naloženo da u roku od osam dana od prijema rješenja zaključi ugovor a ona se pozvala na neotuđivo pravo da samostalno odluči sa kim će poslovati i pod kojim uslovima.
Tužili su Konkurencijski savjet Sudu BiH, ali je tužba odbijena. Sud BiH je dalje konstatovao da je Konkurencijski savjet izveo pravilan zaključak da apelant nije opravdao razloge za odluku o prestanku saradnje sa podnosiocem zahtjeva.
Kasnije je oborena i njihova apelacija kod Ustavnog suda BiH.
Bivši partner na ivici propasti
Međutim kako je poslovna saradnja prekinuta, preduzeće iz Doboja je došlo na ivicu propasti.
“Firmu su nam upropastili i više ne možemo poslovati. Doveli su nas do stečaja. Tužili smo ih za štetu ali ti postupci traju i dan danas”, izjavio je za CAPITAL Mirko Grujičić, direktor “Dejan-Komerca”.
Njegove tvrdnje potkrepljuju i finansijski izvještaji koji su iz godine u godinu sve lošiji.
Tako je na primjer preduzeće 2010. godine imalo preko osam miliona maraka prihoda i dobit od nepunih 100.000 maraka da bi poslovnu 2017. godinu završili sa prihodima od tek 2.894 KM i gubitkom od 792 marke.
Zašto nisu poslovali u skladu sa zakonom i da li su platili kazne bila su naša pitanja upućena na adresu “Molson Coorsa” Banjaluka na koja čekamo odgovore.
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Srodni članci
- PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA Pogledajte koliko građana SANJA MESO NA TRPEZI, a evo zbog čega mnogi ne mogu ni zaspati
- STRAH OD ISTINE Usvojenim zakonima vlast se sveti kritičkim glasovima
- OPASNA IGRA SA RIJEKOM BOSNOM: Nasipanje kod gradskog mosta ponovo ugrožava sigurnost Doboja? (VIDEO)
- DOBOJ: Servisna informacija Policijske uprave Doboj za dan 27.02.2025. godine
- Nova glavobolja za bh. špeditere
5 Komentara
-
Da, ali Dejan-komerc nije rekao da je tada i on izrabljivao radnike za 300KM jer mu se moglo.
Posao mu je propao otvaranjem velikih tržnih centara u koje smo svi počeli ići, a i radnici su mu prelazili tamo zbog boljih plata.
Nešto ne mogu da ga sažaljevam. -
Mirko je nepismeni drot dugo je i bio i on i njegova bahata žena dobili su sto zasluzuju
-
Evropska komisija je u četvrtak predložila zabranu nekih od najštetnijih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te jačanje pregovoračkih pozicija najslabijih u tom lancu – poljoprivrednika i malih i srednjih preduzeća. Komisija predlaže direktivu kojom bi se zabranile nepoštene trgovačke prakse poput kašnjenja plaćanja za kvarljive prehrambene proizvode, otkazivanje narudžbe u zadnji čas, jednostrane ili retroaktivne izmjene ugovora i prisiljavanje dobavljača na plaćanje propalih proizvoda. Druge prakse bit će dopuštene samo ako su ih stranke unaprijed jasno i nedvosmisleno ugovorile: kupac vraća neprodane prehrambene proizvode dobavljaču; kupac dobavljaču naplaćuje sklapanje ili produženje ugovora o isporuci prehrambenih proizvoda; dobavljač plaća za promidžbu prehrambenih proizvoda koje kupac prodaje ili za njihovo stavljanje na tržište, piše Hina.
-
Oni koji su dobili trgovinske privilegije po pravilu su jedini uvoznici te robe, pa mogu diktirati uslove snabdijevanja, kao što su kvalitet, cijena ili uslovi isporuke i plaćanja.
Praktično, uvoznici su bili monopolisti, a svaki monopolista ima ugodan položaj jer je lišen konkurencije, i jer ima mogućnost da prodaje po višim cijenama, nego da ima konkurencije. Ta razlika između zarade koju ima tada i niže zarade koju bi imao da postoji normalna konkurencija naziva se monopolska renta. Ona je mogla ići i do nekoliko stotina procenata u odnosu na nabavnu cijenu neke robe. Naravno da je to bilo izuzetno povoljno za samog privilegovanog uvoznika, koji je na miru mogao da se bogati, kao i da je bilo vrlo nepovoljno za kupce, koji su bili suočeni sa paprenim cijenama.
... i država kao spasilac
Ako se izuzmu tehnički monopoli i posebno efikasne firme, u osnovi je država ta koja stvara monopoliste, a koja se onda pojavljuje sa antimonopolskom politikom da bi riješila problem koji je prethodno napravila. To bi se moglo nazvati i pokušajem da se ispravi sopstvena, „državna greška“. Naravno, košta i greška i njeno ispravljanje. Ispravka obično donosi izvjesno poboljšanje u odnosu na samu grešku.
Kakva su tačno poboljšanja u pitanju obzirom na građane kao potrošače? Uglavnom bi se moglo govoriti o tri poboljšanja – niže cijene, bolji kvalitet i veća sloboda izbora. Ta poboljšanja ne moraju nastupiti sva tri zajedno, ali je neophodno da nastupi bar jedno, kako bi moglo da se govori o poboljšanju. -
OTKRIVANJE I SANKCIJE
Za povrede konkurencije se u širem evropskom prostoru, pa i u Bosni i Hercegovini, propisuje pa i izriču kazne, koje su rigorozne, do 10% godišnjeg prometa. Pri tome ne tre¬ba zaboraviti, da učesnik na tržištu, kome je nanijeta šteta zbog povreda konkurenci¬je može podnijeti i odštetni zahtjev, tako da bi to kršitelja moralo skupo koštati. Drugo je povreda zakona otkriveno i da li posto¬je pravi instrumenti za otkrivanje.
Većina kartela, a u većini se karteli pojavljuju kao namještene ponude, se danas ot¬kriva na osnovu posebnih programa imuniteta, a ipak je taj broj relativno nizak.
Zbog štete, koja je rezultat povreda konkurencije, sankcije su rigorozne, pogotovu zbog tzv. »zastrašujećeg« efekta (Zastrašujući (deterrent) efekt je namijenjen upozorenju trećima, koju kaznu oni mogu dobiti, ako se ne pridržavaju pravila; zbog postizanja tog efekta kazne iznose i preko milijardi Evra).
Vjerovatno ne treba pominjati, da je dobar zakonodavni okvir kamen temeljac do¬brog sistema; to je istina, ali treba imati u vidu, da je to samo jedan od osnovnih elemenata i da se bez profesionalnih institucija, koje moraju obezbijediti uslove za efikasno otkrivanje i kažnjavanje nezakonitih radnji ne može očekivati poboljšanje situacije.
Pored sankcijskog sistema, koji se fokusira na kažnjavanje povreda, znači bavi se posljedicama, potrebne su i aktivnosti usmjerene na otklanjanje uzroka, a to znači po¬dizanje mjera prevencije, podizanje svijesti, usmjeravanje na pravilan način razmišlja¬nja i ponašanja.
