Životni stil koji smanjuje mogućnost dobijanja moždanog udara

Prevencija moždanog udara kod pacijenata koji ga ranije nisu imali naziva se „primarna”, za razliku od „sekundarne” koja se odnosi na pacijente koji su ga već doživjeli. Rizični faktori, kao i za druga stanja, dijele se na one koji mogu da se promijene i na nepromjenjive faktore. Mi ne možemo da djelujemo na genetske predispozicije, ni na rizike koje nosi životno doba. Ali zato može da se djeluje na smanjenje rizičnih faktora koji sa sobom nose stanja kao što su: visok krvni pritisak, pretkomorno drhtanje (atrijalna fibrilacija), izloženost duhanskom dimu, dijabetes, povećan nivo masti u krvi, veliki krvni sudovi na vratu, postmenopauzalna hormonska terapija, fizička neaktivnost i debljina.

Za ove faktore dokazana je uzročno-posljedična veza sa pojavom moždanog udara. Manja povezanost je nađena kod sljedećih rizičnih faktora: zloupotreba alkohola i droge, metabolički sindrom, uzimanje oralnih kontraceptiva, opstruktivna apneja u snu, migrenozne glavobolje, hiperkoagulabilnost krvi i dr.

Nakon moždanog udara, kod pacijenta postoji visoki procenat rizika od njegovog ponavljanja i zato se primjenjuju mjere sekundarne prevencije, koje uključuju terapiju koja će normalizovati nivo holesterola u krvi. Kod ishemičnih moždanih udara doživotno se daje antiagregatna terapija („aspirin”, klopidogrel), a kod pacijenata koji imaju pretkomorno drhtanje, umjesto aspirina propisuje se individualno dozirana peroralna antikoagulantna terapija (acenokumarol ili varfarin prema šemi).

Zdrave životne navike

Generalno, preporučene rutine u svakodnevnom životu koje smanjuju rizik od moždanog udara odnose se na način ishrane, fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, nezloupotrebljavanje alkohola i prestanak pušenja.

Zdrava ishrana. U ishrani se savjetuje redovno uzimanje voća i povrća pet puta na dan u manjim obrocima, konzumiranje ribe bar dva puta nedjeljno i izbjegavanje masne hrane. Unos masnoće ne treba da bude veći od 30 posto dnevnog unosa hrane, s tim da od toga samo 10 posto mogu da budu zasićene masti, a ostalih 20 posto nezasićene i polinezasićene biljne masti. Preporučuje se i smanjen unos soli.

Optimalna tjelesna težina. Gojaznost je jedan od važnih faktora rizika za nastajanje moždanog udara. Za procjenu tjelesne mase koristi se body mass index (BMI): granica normale je do 30 kg/m2, a kad je riječ o obimu struka, normalan ili poželjan je do 102 cm kod muškaraca i do 88 cm kod žena.

Fizička aktivnost. Preporučuje se fizička aktivnost umjerenog intenziteta najmanje 30 minuta u toku dana, pet dana u nedjelji. Oni koji ne mogu to da postignu, ohrabruju se da budu aktivni do svog maksimuma, da koriste stepenice, da pješače, voze bicikl, ili da vježbanje podijele u desetominutne vježbe više puta u toku dana. Unos alkohola treba ograničiti na 2–3 jedinice za muškarce i na 1–2 za žene. Treba izbjegavati ekscesivan unos alkohola i, naravno, prestati sa pušenjem.

Simptomi

Početak bolesti može da bude postupan, da se razvija nekoliko sati (pa i dana). Tipični simptomi nose karakteristike odsutnosti funkcije na području mozga koje je prokrvljeno od oštećene arterije. Ponekad, zbog kolateralne cirkulacije, mogu da postoje i varijacije simptoma. Karakteristično je što je na početku muskulatura ekstremiteta mlitava, a kasnije postaje spastična (kruta i u grču). Gubi se i senzitivnost (osjećaj) na suprotnoj strani afektirane moždane hemisfere.

U zavisnosti od lokalizacije moždanog infarkta, može se pojaviti i narušavanje govora i artikulacije glasova, pa i narušavanje vidnog polja. Veliki procenat pacijenata sa moždanim infarktom ima problem sa gutanjem (disfagija).

Dijagnoza

Pri postavljanju dijagnoze, uvijek treba da se razgraniče stanja koja mogu dati sličnu neurološku simptomatologiju. Oba osnovna tipa moždanog udara, ishemičan (70 posto) i hemoragičan (15 posto), mada su slični u kliničkoj prezentaciji, ipak se razlikuju.

Kod hemoragije (moždano krvarenje) razvijaju se simptomi meningizma, to jest, jaka glavobolja, ukočen vrat, povraćanje i razvoj kome u okviru nekoliko sati. Akutni ishemijski moždani udar jeste poremećaj moždane funkcije, nastao kao posljedica poremećaja krvotoka u određenom dijelu mozga, ili difuzno. Najčešći uzrok moždanog udara jeste začepljenje krvnog suda trombom ili materijalom koji je donesen sa udaljenog mjesta (embolusom).

Druge, rjeđe dijagnoze, koje se prezentuju sa ovakvim simptomima, a koje treba isključiti, jesu tumori u centralnom nervnom sistemu (CNS), subduralno krvavljenje, predoziranost drogama. Kada se pojave ovakvi simptomi, pacijenta treba što je moguće brže transportovati u odgovarajuću bolnicu. Idealno bi bilo da ga transportuje služba Hitne medicinske pomoći. Tretman zavisi od tipa moždanog udara. Potrebno je da se brzo razjasni priroda moždanog udara i od toga će zavisiti dalje liječenje.

Sprječavanje moždanog udara veoma je važan zadatak jer je to treći glavni uzrok smrti u razvijenim zemljama, poslije kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, a mnoge žrtve moždanog udara ostaju trajni invalidi. Zato je neophodna stručna procjena faktora rizika za nastajanje moždanog udara i njihova korekcija i liječenje. Zanemarivanje nekih od navedenih faktora može da bude presudno u udara šloga.

Razvoj bolesti

Početak bolesti može biti postupan, da se razvija nekoliko sati, pa i dana. Karakteristično je što se pojavljuje motorna slabost ili kompletna oduzetost muskulature na kontralateralnoj (suprotnoj) strani moždane hemisfere gdje je infarkt. Moždani udar je klinički sindrom izazvan prekidom dotoka krvi u mozak. Karakteriše ga brz razvoj simptoma parcijalnog ili globalnog narušavanja moždanih funkcija, koje traje duže od 24 sata, a može se završiti i smrtnim ishodom.

U slučajevima kada se simptomi povlače za vrijeme kraće od 24 sata, ne govorimo o moždanom udaru, nego o takozvanom tranzitornom ishemičnom ataku (TIA).

U oko 70 posto slučajeva, u osnovi ovog stanja jeste moždani infarkt, u samo 15 posto slučajeva riječ je o primarnom moždanom krvarenju, a u pet posto slučajeva o subarahnoidalnom krvarenju, dok su ostali moždani udari iz nerazjašnjenih razloga.

Dr D. Nečev
spec. internista
Zdravstvena ustanova „Hipokrat-MB”, Veles

BETTY GRADSKA APOTEKA DOBOJ